SDP će krajem ovoga tjedna u saborsku proceduru uputiti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi Andreja Plenkovića. Inicijativu pokreću zbog slučaja ilegalno odloženog opasnog otpada u Gospiću, ali i problema s onečišćenjem okoliša u drugim dijelovima Hrvatske.
Za pokretanje inicijative još je prije mjesec dana prikupljeno 55 potpisa saborskih zastupnika, no SDP će predati njih 30, odnosno najmanji broj potreban za pokretanje postupka. Prijedlog su podržale sve oporbene stranke osim DOMiNO-a i Hrvatskih suverenista.
Odluka da se ne predaju svi prikupljeni potpisi povezana je s odredbom saborskog Poslovnika prema kojoj zastupnik u razdoblju od šest mjeseci može podržati samo jedan takav prijedlog. Na taj način SDP dijelu zastupnika ostavlja mogućnost da prije isteka tog razdoblja podrže eventualni novi zahtjev za opoziv Vlade ili pojedinog člana Vlade, piše Novi list.
Glasovanje bi trebalo uslijediti tijekom listopada
Nakon što predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković zaprimi prijedlog i uvrsti ga u dnevni red, Vlada će imati osam dana za odgovor.
Glasovanje o povjerenju mora se održati u roku od 30 dana, što znači da bi se zastupnici o zahtjevu trebali izjasniti tijekom listopada.
Parlamentarna većina trenutačno raspolaže sa 79 zastupnika. Prema sadašnjem odnosu snaga u Saboru, oporba nema dovoljno glasova za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
SDP svoj zahtjev obrazlaže kroz osam točaka kojima pokušava utvrditi političku odgovornost Plenkovićeve Vlade za nezakonito gomilanje približno 37.000 tona otpada u Gospiću, ali i za druge slučajeve onečišćenja okoliša u Hrvatskoj.
SDP odgovornost vidi u načinu upravljanja sustavom
Jedan od glavnih argumenata SDP-a jest tvrdnja da su dugogodišnje izmjene propisa i slabljenje kontrolnih mehanizama stvorili prostor za nezakonito odlaganje otpada.
U stranci smatraju da politička odgovornost seže do premijera jer je njegova Vlada “godinama oblikovala propise, organizirala nadzor i birala ljude na čelu ključnih institucija”.
SDP također navodi da su Vlada i njezin predsjednik imali dio ovlasti povezanih s postupanjem u takvim slučajevima.
Posebno izdvajaju sumnje vezane uz bivšeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića, kojeg je na tu funkciju imenovala Plenkovićeva Vlada.
“Jesu li pojedini propusti nadzora bili rezultat svjesnog pogodovanja, jesu li oni koji su trebali spriječiti nezakonitosti svojim postupanjem omogućavali njihovo nastavljanje”, pita SDP u prijedlogu.
Tvrde da je Vlada reagirala tek nakon pritiska javnosti
U zahtjevu za izglasavanje nepovjerenja SDP se osvrće i na način na koji je premijer Plenković reagirao nakon otkrivanja problema s ilegalno zakopanim otpadom u Gospiću.
Oporbena stranka tvrdi da je premijer umanjivao ozbiljnost situacije te da je konkretnija reakcija Vlade stigla tek nakon povećanja pritiska javnosti.
“Snažnija reakcija Vlade uslijedila je tek s rastom javnog pritiska i prosvjedima”, tvrde.
U završnom dijelu prijedloga SDP navodi da bi politička odgovornost trebala dovesti do promjena u sustavu gospodarenja otpadom. Smatraju i da građani imaju pravo očekivati učinkovitu sanaciju te utvrđivanje odgovornosti onih koji su prethodnih godina upravljali sustavom.
Anušić ponovno progovorio o Državnom inspektoratu
Dodatnu političku pozornost izazvala je izjava potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića, koji je proteklog vikenda podsjetio na svoje ranije kritike rada Državnog inspektorata.
Anušić je još 2023. godine, nakon požara u Dravi International, tvrdio da je Inspektorat morao kontrolirati količinu i vrstu otpada te način na koji se on odlaže.
“Nažalost, tri godine poslije vidimo gdje smo kada je riječ o onima koji su vodili Inspektorat i kada govorimo o Gospiću, ali i aferama povezanima s otpadom”, rekao je Anušić.
Andriji Mikuliću Vlada je u srpnju 2024. godine dodijelila drugi mandat na mjestu glavnog državnog inspektora. Anušić je u tom trenutku već bio član Vlade.
Zahtjev SDP-a sada ulazi u saborsku proceduru, a rasprava i glasovanje o povjerenju Vladi trebali bi se održati tijekom listopada.
