Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika oštro je kritizirao rad Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) i USKOK-a nakon što je objavljeno da osumnjičenici u velikoj istrazi nezakonitog odlaganja otpada neće završiti u istražnom zatvoru.
Špika smatra da javno popraćena uhićenja nemaju stvarnu vrijednost ako ih ne prate učinkovite istrage, sudski postupci i odgovarajuće kazne za osobe kojima se dokaže krivnja.
U svojem priopćenju poslužio se i slikovitom usporedbom, poručivši da hrvatske pravosudne institucije sve više nalikuju ribičkom društvu koje djeluje prema načelu „ulovi, zabilježi i pusti“.
Oštre kritike na račun pravosudnih institucija
Špika je izrazio nezadovoljstvo načinom na koji se, prema njegovoj ocjeni, u Hrvatskoj provode postupci povezani s velikim gospodarskim i ekološkim aferama.
Smatra da građani redovito svjedoče policijskim akcijama i uhićenjima, ali da pritom često izostaje pravodobna i jasna završnica postupaka.
“U Hrvatskoj očito imamo sve što je potrebno za pravnu državu, dakle USKOK i DORH koji pokreću postupke, policiju koja uhićuje, i medije koji sve to uredno prate. Nedostaje samo sitnica, završnica zbog koje bi građani povjerovali da se kriminal doista istražuje i kažnjava!”, poručio je Špika.
Njegove kritike uslijedile su nakon novih informacija o istrazi nezakonitog odlaganja otpada na području Gospića, Benkovca i Senja.
„Ulovi, zabilježi i pusti“
USKOK je proširio istragu na dodatne osumnjičenike i pravne osobe, no nakon ispitivanja nije zatražio određivanje istražnog zatvora.
Upravo je ta odluka izazvala Špikinu reakciju.
“Institucije pravne države kao da su ribičko društvo, “Ulovi, zabilježi i pusti”! Ulov je medijski popraćen, statistika uspješnih akcija uredno je ažurirana, a “riba vraćena u vodu””, naveo je.
Predsjednik BUZ-a smatra da takvi događaji dodatno narušavaju povjerenje građana u sposobnost institucija da se učinkovito nose s ozbiljnim oblicima kriminaliteta.
Posebno ističe razmjere istraživane ekološke afere, koja uključuje sumnje na nezakonito odlaganje tisuća tona otpada i krivotvorenje poslovne dokumentacije.
Špika otvorio pitanje presumpcije nevinosti
U priopćenju se osvrnuo i na pravni položaj osoba protiv kojih se vodi istraga.
Naglasio je da odluka o puštanju na slobodu sama po sebi ne dokazuje ni nevinost ni krivnju osumnjičenika.
“Da budem jasan, puštanje osumnjičenika na slobodu samo po sebi ne znači da su nevini, ni da su krivi, jer o tome odlučuju dokazi i sudovi”, naveo je Špika.
Ipak, u nastavku je ustvrdio da je, s obzirom na ozbiljnost sumnji i razmjere mogućeg onečišćenja okoliša, teško govoriti o presumpciji nevinosti osumnjičenih.
Važno je pritom naglasiti da presumpcija nevinosti vrijedi za svaku osobu protiv koje se vodi kazneni postupak, bez obzira na težinu kaznenog djela za koje je osumnjičena. Krivnja se može utvrditi isključivo pravomoćnom sudskom presudom.
Traži učinkovitije istrage i sudske postupke
Špika smatra da građani imaju pravo očekivati kvalitetno prikupljanje dokaza, temeljite istrage i pravodobno donošenje sudskih odluka.
Prema njegovu stajalištu, uspješnost pravosudnog sustava ne bi se smjela procjenjivati samo prema broju provedenih policijskih akcija.
“Pravna država ne mjeri se brojem lisica koje je stavila na ruke već brojem slučajeva koje je zakonito i učinkovito dovela do kraja”, istaknuo je.
Svoje je priopćenje završio pitanjem kojim je ponovno doveo u pitanje odluku o nepredlaganju istražnog zatvora.
“Pitam se što bi to u slučaju otkrivenog ekocida uopće trebala bila osnova za pritvor osumnjičenih?”
USKOK istražuje 14 osoba i četiri tvrtke
Povod Špikinoj reakciji bilo je proširenje istrage povezane s nezakonitim gospodarenjem otpadom na više lokacija u Hrvatskoj.
Prema posljednjim informacijama USKOK-a, postupkom je obuhvaćeno ukupno 14 osoba i četiri pravne osobe.
Istražitelji sumnjaju da su odgovorne osobe povezanih poduzeća organizirale nezakonito dopremanje i odlaganje otpada, uz moguće krivotvorenje dokumentacije kojom se prikrivao njegov stvarni sastav i konačno odredište.
Dio istrage odnosi se na komunalno odlagalište pokraj Senja, smješteno unutar Parka prirode Velebit.
Prema sumnjama USKOK-a, na toj je lokaciji nezakonito odloženo najmanje 2.890 tona otpada s opasnim svojstvima.
U Benkovcu zakopane velike količine otpada
Drugi važan dio istrage odnosi se na područje Benkovca, gdje je, prema istražnim navodima, zakopano najmanje 6.475 tona različitog otpada.
Analize su pokazale povišene koncentracije pojedinih metala, otopljenog organskog ugljika i mikroplastike.
Takav materijal može predstavljati rizik za okoliš, osobito za okolno tlo, podzemne vode i izvore pitke vode.
USKOK istražuje i sumnje na izradu neistinite dokumentacije, kojom su se navodno prikrivali stvarni podaci o prijevozu i odlaganju otpada.
Provjeravaju se i financijske transakcije te sumnje na stjecanje protupravne imovinske koristi.
Zašto osumnjičenici nisu završili u istražnom zatvoru?
Nakon posljednjih uhićenja USKOK je objavio da sucu istrage nije predložio određivanje istražnog zatvora jer za to nije bilo zakonske osnove.
Takva odluka ne znači da je kazneni postupak obustavljen niti da su osumnjičenici oslobođeni odgovornosti.
Istražni zatvor predstavlja procesnu mjeru, a ne kaznu za počinjeno kazneno djelo.
Može se odrediti kada su ispunjeni zakonom propisani uvjeti, primjerice ako postoji opasnost od bijega, utjecaja na svjedoke ili ponavljanja kaznenog djela.
Sama ozbiljnost kaznenih sumnji nije dovoljna da bi se istražni zatvor automatski odredio.
Zbog toga se osumnjičenici mogu braniti sa slobode, dok se protiv njih nastavlja provođenje istražnih radnji.
Nastavak istrage tek slijedi
Špikine kritike ponovno su otvorile raspravu o učinkovitosti pravosudnih institucija i očekivanjima javnosti kada je riječ o velikim kaznenim predmetima.
Dok predsjednik BUZ-a smatra da puštanje osumnjičenika na slobodu šalje lošu poruku građanima, zakonski okvir predviđa da se istražni zatvor određuje samo kada za to postoje konkretni razlozi.
Istraga nezakonitog odlaganja otpada na području Gospića, Benkovca i Senja i dalje traje.
Nadležna tijela nastavljaju utvrđivati okolnosti mogućih kaznenih djela, a konačna odgovornost osoba obuhvaćenih postupkom moći će se utvrditi tek na temelju dokaza i odgovarajućih sudskih odluka.
