Premijer Andrej Plenković oglasio se nakon zajedničke sjednice Predsjedništva HDZ-a i Nacionalnog odbora stranke, održane u trenutku kada je Vlada pod snažnim pritiskom zbog problema s ilegalno odloženim otpadom u Gospiću.
Samo dva dana nakon velikog zagrebačkog prosvjeda „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“, na kojem su deseci tisuća građana tražili hitnu sanaciju i odgovornost nadležnih, premijer je govorio o daljnjim potezima Vlade.
Istoga dana objavljeni su i novi stručni nalazi o ilegalno odloženom otpadu u Gospiću i Varaždinu, što je dodatno pojačalo interes javnosti.
Plenković: Prosvjed je bio izraz zabrinutosti
Premijer je na početku obraćanja rekao da Vlada razumije poruku građana koji su izašli na ulice.
„Prije svega, prosvjed koji je održan u subotu bio je izraz zabrinutosti i straha naših građana. Tu poruku zabrinutosti i, naravno, želje da svi konzumiramo zdravu vodu itekako razumijemo i ona je ono što smo čuli i, u konačnici, ono što već tijela koja su nadležna rade i nastoje osigurati.
Mi smo s te strane već prošloga tjedna, prigodom boravka u Gospiću i razgovora s izabranim predstavnicima županije i svih gradova i općina, donijeli plan koji se odnosi na prekrivanje zakopanoga otpada, odvoz neopasnog otpada koji je u vrećama, tijek procjene i analize ponuda za rasuti otpad, kao i pripremu plana sanacije zakopanoga otpada i otpada koji se nalazi u silosima.
Sve te aktivnosti, nakon jednog sastanka koji je održan i jutros, bit će dinamizirane i ubrzane. Dakle, idemo za tim da se što prije ukloni otpad iz Gospića.”
Plenković je podsjetio i da su se o zahtjevima građanske inicijative već vodili razgovori s ministrima Brankom Bačićem i Marijom Vučković.
„Vidjeli smo nekoliko ovih zahtjeva koji su postavljeni. Mnogi od njih već su bili raspravljeni na sastanku ministra Bačića i ministrice Vučković s predstavnicima građanske inicijative. Taj susret bio je krajem srpnja i tada je već dogovoreno da bi se plan sanacije kompletirao do kraja mjeseca rujna, a to će, prema svim aktivnostima o kojima mi je danas govorila ministrica Vučković, itekako biti i učinjeno.“
„Voda za piće je sigurna“
Jedna od ključnih tema bila je i sigurnost vode nakon objave novih stručnih nalaza.
Plenković je naglasio da najnoviji nalazi, prema njegovu tumačenju, ne mijenjaju dosadašnju ocjenu sigurnosti vode iz javnog vodoopskrbnog sustava.
„Što se tiče najvažnijih poruka, tu ću dati samo kratki osvrt i na ova nova izvješća koja uskoro danas, u okviru kaznenoga postupka koji se vodi protiv fizičkih i pravnih osoba koje su osumnjičene za nezakonito odlaganje otpada u Gospiću, ta su izvješća dio cjelovitih izvješća koja su već ranije bila objavljena.
Mi pozdravljamo potpunu transparentnost u upoznavanju naših građana sa sadržajem tih izvješća. Ona, naravno, kao što je i maloprije priopćio Institut za vode, potvrđuju da je voda u sustavu javne vodoopskrbe sigurna za piće u Gospiću i Ličko-senjskoj županiji.
Ovo su potpuno identični uzorci koje je koristio Geotehnički fakultet. Dakle, jedni su našli određene nalaze kod jednog piezometra, drugi su kod istog piezometra pronašli i elemente mikroplastike. Sve je to ono što je i očekivano na određeni način i ne mijenja konačnu ocjenu koju smo već nekoliko puta rekli, a to je da je voda za piće sigurna.“
I HRT je izvijestio da je Plenković nakon sjednice HDZ-a ponovio kako prema dostupnim mjerenjima nema ugroze za vodu iz sustava javne vodoopskrbe.
Najavio strože kazne za onečišćenje okoliša
Premijer je najavio i promjene Kaznenog zakona.
„Ministar Fabijan će u četvrtak na Vladi predstaviti izmjene Kaznenoga zakona, gdje će se pooštriti glava Kaznenoga zakona koja se odnosi na kaznena djela protiv zaštite okoliša i prirode.“
Time bi, prema najavi Vlade, kaznena odgovornost za određena djela protiv okoliša i prirode trebala biti stroža.
Što će biti s uvozom otpada?
Jedan od zahtjeva građanske inicijative bio je i uvođenje zabrane uvoza otpada.
Plenković je rekao da prije donošenja takve odluke treba sagledati ukupne podatke o uvozu i izvozu.
„Kada je riječ o zabrani uvoza otpada, mislim da tu trebamo prije svega pogledati činjenice: Hrvatska više izvozi otpada nego što ga uvozi. Svega 0,8 posto ukupno uvezenoga otpada je u 2024. imalo karakter opasnog, i to onoga koji ide putem sustava notifikacija.
Prema tome, mi ćemo sagledati ovu inicijativu, osobito u svjetlu urgentnog rješavanja ovih točaka o kojima govorimo, prije svega Gospića. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije priprema izmjene Zakona o gospodarenju otpadom. Dakle, na temelju svih iskustava napravit će se novi sustav uz veće kontrole svih elemenata gospodarenja i zbrinjavanja otpadom, osobito u pitanju sljedivosti, i na taj način nastojati s novim sustavom i novim kontrolama spriječiti zlouporabe, pa i počinjenja kaznenih djela, koje onda dovode do ovakvih situacija kao što je Gospić.“
Otpad bi se mogao odvesti na drugu lokaciju
Jedna od zanimljivijih najava odnosi se na mogućnost da se dio otpada fizički ukloni iz Gospića i privremeno premjesti na drugu lokaciju.
Na pitanje što konkretno znači ubrzanje sanacije, Plenković je odgovorio:
„U maksimalno brzom roku. Mislim da su danas održali jedan operativni sastanak gdje smo razmotrili različite opcije. To bi podrazumijevalo i odvoz otpada s lokacije u Gospiću, fizičkog i zakopanog otpada, na neku drugu lokaciju, državno zemljište, gdje bi se onda nastavila trijaža, jer u ovom trenutku nitko baš ništa s potpunom sigurnošću ne može tvrditi koliko je uistinu opasnog otpada, koliko je tu izmiješanog otpada, neopasnog…“
Premijer je pritom naglasio da bi stručna izvješća trebali objašnjavati stručnjaci koji su ih izradili, a ne političari.
„Ja mislim da, ukoliko je interes javnosti da javnost vidi sva ta izvješća, a ja se s tim potpuno slažem, onda bi bilo dobro da se pronađe aranžman da oni koji su ih pisali to detaljno javnosti i objasne.
Trenutno imamo situaciju da vrlo stručna tehnička izvješća mahom tumače političari. Ja ne pretendiram za sebe da mogu sadržajno komentirati takva izvješća. Oni koji ih pišu bi to trebali komentirati. To bi bilo blagotvorno za potpuno informiranje hrvatske javnosti, bilo bi manje dezinformacija, možda malo manje straha i možda malo manje širenja panike.“
Plan sanacije trebao bi biti objavljen do kraja rujna
Govoreći o rokovima, Plenković je ponovio da Ministarstvo radi na cjelovitom planu.
„Ministrica radi taj plan. Kao što znate, plan sanacije bio je dogovoren još krajem srpnja da bude gotov od 20. do 25. rujna. Znači, bit će objavljen u idućih 20 dana.“
Na pitanje hoće li se do tada pokušati pronaći izvođač koji bi odmah krenuo s uklanjanjem zakopanog otpada, rekao je:
„Sve se opcije sada uzimaju u obzir.“
Problem se pojavio i u Zaprešiću
Plenković je govorio i o problemu pronalaska odgovarajuće lokacije za obradu otpada.
Nakon što se pojavila mogućnost da dio neopasnog otpada iz Gospića bude obrađen u Zaprešiću, dio tamošnjih građana izrazio je zabrinutost.
„Čim su ljudi u Zaprešiću čuli da bi mogao otpad, i to neopasni, u vrećama, doći jedno vrijeme u Zaprešić, već imamo zabrinutost Zaprešićana. Dakle, mi imamo jedan fenomen u kojem bismo svi htjeli, što je logično i razumno, da se munjevito svi skupa bavimo zbrinjavanjem otpada, ali ne bi baš nitko htio da je to blizu njega i u njegovom dvorištu.“
Otvorena mogućnost gradnje spalionice opasnog otpada
Premijer je prvi put otvorenije govorio i o mogućnosti izgradnje postrojenja za spaljivanje opasnog otpada u Hrvatskoj.
„Hrvatska je, koliko sam ja uspio shvatiti, imala jednu spalionicu opasnog otpada koja je nestala u požaru, koja je bila u gradu Zagrebu, čini mi se 2002. godine, ako se ne varam, i neka druga se nije izgradila.
Da bi se zbrinuo opasni otpad, netko ga mora izvesti. Da bi ga negdje izveo, mora nekome za to platiti, pa je samim time i zbrinjavanje opasnog otpada dosta lukrativan posao, a pritom i košta.
Zatražili smo od Fonda i od Ministarstva da nam pripreme plan i da naprave svoju anketu o tome bi li se napravila i spalionica opasnog otpada u Hrvatskoj. Ako može biti u Austriji, u Njemačkoj, u Francuskoj, onda može biti i u Hrvatskoj. Samo moramo naći tko bi je prihvatio blizu.“
Govorio je i o mogućnosti privremenog skladištenja otpada izvađenog iz Gospića.
„To se razmatra. Tu smo dali zadatke nadležnim ministrima koji se bave državnom imovinom da nam daju prijedloge rješenja.“
Što ako odabrana tvrtka odustane?
Jedan od problema i dalje je pitanje tvrtke koja bi trebala sudjelovati u prvoj fazi zbrinjavanja otpada.
Plenković je rekao da tek treba vidjeti hoće li ona ostati zainteresirana nakon reakcija iz Zaprešića.
„Plan je bio da najprije krenu s oporabom i tretiranjem tog otpada u Zaprešiću. Ako u Zaprešiću ljudi to ne žele, pokušat ćemo se dogovoriti da se ta trijaža i priprema obavlja u Gospiću.
Trebamo vidjeti, nakon što predstavnici Fonda obave razgovor s tom tvrtkom, jesu li oni i dalje tu za taj posao. Ako nisu, onda će to netko drugi.“
Plenković odbacio tvrdnju da je prosvjed bio politička poruka Vladi
Premijer nije prihvatio ocjenu da su deseci tisuća građana zagrebačkim prosvjedom poslali jasnu političku poruku njegovoj Vladi.
„Ne bih rekao. Ovo je samo jedna od tema kojom se Vlada bavi, nije jedina. Ova tema je osjetljiva. Dogodila se ovako kako se dogodila, izgledno je da ćemo imati kaznenih djela, ali ako realno sagledamo stvar, nadležna tijela hrvatske države, kad su shvatila da se tamo zbiva nešto što nije zakonito, reagirala su, nisu spavala.
Nije spavala ni policija, nije spavao ni USKOK, nije spavao ni DORH, nije spavao ni Inspektorat, svi su oni reagirali na tu temu.“
Odgovornost je pritom dijelom usmjerio i prema lokalnoj razini.
„Čak u tom trenutku nije bio na vlasti HDZ. Župan Petry je već rekao da je čovjek koji je davao dozvole dao otkaz. To može da se zaboravi, ali to se dogodilo.
Vlada je preuzela nešto što se dogodilo na županijskoj razini s ciljem pronalaženja rješenja. Dio aktera na političkoj sceni želi to iskoristiti, naravno, za svoj politički dobitak i napadanje Vlade.“
„To ćemo vidjeti što će pokazati kazneni postupak“
Na pitanje o mogućoj odgovornosti glavnog državnog inspektora, Plenković nije želio prejudicirati ishod postupka.
„To ćemo vidjeti što će pokazati kazneni postupak.“
Na dodatno pitanje o tome da je riječ o dužnosniku kojeg je imenovala Vlada, odgovorio je:
„Ja ne znam da je to tako. Ovo što vi govorite, je li to dokazano u sudskom postupku? Ja nisam shvatio da je on jedan od optuženih u ovom slučaju.“
Ponovno o odlasku u Italiju
Plenković se osvrnuo i na kritike zbog odlaska u Italiju upravo na dan zagrebačkog prosvjeda.
„Ne, nisam, zato što smo mi planirali ići na ovu konferenciju u Italiju 2025. godine. To je jedan veliki politički događaj na koji su oni htjeli da ja dođem kao glavni govornik, a mi smo to planirali davno. Bio ja tamo ili bio u Zagrebu, svejedno.
To može biti samo netko kome je jako drago da se može iživljavati u komentarima na Facebooku, ali to nije nešto na što mi nismo navikli.“
O padu rejtinga HDZ-a: „Pumpanja“ je bilo puno
Jedno od pitanja odnosilo se i na najnoviji pad potpore HDZ-u, koji je prema Cro Demoskopu pao na 25,3 posto, najniže u posljednje dvije godine.
Plenković smatra da je pad očekivan nakon snažnog fokusa javnosti na aferu s otpadom.
„Pa gledajte, mi smo tu 10 godina. To što smo sad pali, što je logično nakon ovakve, možemo reći, medijske trešnje ove teme, očekivano je s obzirom na to koliko je, da govorim hrvatskim jezikom, pumpanja bilo.
Dugo nije bilo pumpanja jedne ovakve teme. Možda je Agrokor bio jedini sličan ovome. Sve smo mi to navikli, bilo je takvih situacija i prije.
Mi imamo svoja postignuća, imamo svoje rezultate, imamo svoje zadaće. Radit ćemo vrlo jasnu distinkciju između legitimnih zabrinutosti, strahova i očekivanja građana da se to riješi i, jednako tako, politikantskog pristupa suparničkih političkih stranaka.“
„Gospić će biti čist što je prije moguće“
Na pitanje kada bi problem konačno trebao biti riješen, Plenković je odgovorio:
„Bit će što je prije moguće. Gospićanima je poruka prvo da smo mi bili u Gospiću u srijedu, brojni ljudi koje smo zvali na sastanak su se odazvali, jedini koji se nisu odazvali bila je ova inicijativa. Mi smo im tamo došli, kao što uvijek dolazimo, s rješenjima i prijedlozima rješenja, s poštovanjem prema Gospiću i Ličko-senjskoj županiji.“
Istaknuo je i da je Vlada ranije razgovarala s lokalnim dužnosnicima o različitim temama.
„Zadnji put smo bili tamo prije par mjeseci, u dosta širokom sastavu, razgovarali s istim krugom, županom, četiri gradonačelnika, osam načelnika, o nizu tema. Ali baš nitko na sastanku, gdje su legitimno izloženi i zastupnici građana, to su oni koji dobiju povjerenje na izborima, nije spomenuo otpad. Dosta zanimljivo.“
Hrvatska će reagirati zbog pogreba Ratka Mladića
Plenković se tijekom obraćanja osvrnuo i na pogreb Ratka Mladića te reakcije Srbije i Europske komisije.
Ocijenio je da je pokušaj da se izbjegne formalno sudjelovanje najvišeg državnog vrha Srbije istodobno praćen dolaskom brojnih drugih političkih dužnosnika.
„Ono što se dogodilo danas bio je jedan pokušaj službene vlasti da tamo ne bude formalno, mislim na predsjednika, premijera i predsjednicu Skupštine, ali ako gledate broj ministara koji su tamo bili, bilo ih je jako puno. Bila je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Dodik je bio tamo, bio je gradonačelnik Banje Luke, bio je tamo čitav niz aktera koji nedvojbeno jesu dio političkog establishmenta.
Dakle, taj jedan pokušaj da bude, a ne bude, nama je jasan zašto je.“
Plenković je kritizirao i razinu reakcije Europske komisije.
„Reakcija samo na razini glasnogovornika je jako loša. Mislim da bi ovdje trebalo reagirati na višoj razini, da trebaju reagirati i Ursula von der Leyen, Marta Kos i Kaja Kallas. Marta Kos je reagirala tako što nije tamo išla u predviđeni posjet, ali ovo je njihova pogreška i to ćemo im jasno reći.“
„To što smo u istoj političkoj obitelji ne znači da se u svemu slažemo“
Na pitanje o odnosima HDZ-a i Srpske napredne stranke unutar Europske pučke stranke, Plenković je rekao da članstvo u istoj političkoj obitelji ne znači potpuno slaganje oko svih pitanja.
„To ne znači ništa. To što smo u istoj političkoj obitelji ne znači da se u svemu slažemo, pogotovo oko toga kakav je naš stav o osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, osuđenom za genocid u Srebrenici i zapovjedniku JNA u vrijeme velikosrpske Miloševićeve agresije na Hrvatsku.
To je čovjek koji je zapovijedao JNA kada se dogodio masakr u Škabrnji, na isti dan kada se dogodio i Vukovar, 18. studenoga. Mi za to nemamo sluha, niti malo.“
Dodao je:
„Što se tiče naših pozicija, tu smo vrlo čisti.“
„Ovu temu dignut ćemo na svim razinama“
Govoreći o Miloradu Dodiku, Plenković nije izravno najavio zahtjev za sankcijama, ali je rekao da će Hrvatska pitanje otvoriti na međunarodnoj razini.
„Što se tiče Milorada Dodika, ja sam to već odgovorio nekoliko puta. Nažalost, mi smo primijetili da je, otkad je odstupio sa svojih dužnosti, prihvaćeniji u međunarodnoj zajednici nego što je bio.
Ono što se danas dogodilo svakako je jedan novi trenutak i ministar vanjskih poslova i kolege koji se bave vanjskim poslovima ovu će temu dignuti na svim razinama, pogotovo s obzirom na posljedice ovakvog odavanja počasti čovjeku kojeg se u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini pamti i doživljava na najgori mogući način.“
Novi glavni državni inspektor mogao bi biti imenovan vrlo brzo
Na kraju je Plenković otkrio i da bi Hrvatska uskoro mogla dobiti novog glavnog državnog inspektora.
„Moglo bi čak u ovom tjednu.“
Potvrdio je da kandidat postoji i da su s njim već obavljeni razgovori. Ipak, nije otkrio njegovo ime niti je odgovorio na pitanje je li riječ o osobi koja već radi u Državnom inspektoratu i je li član HDZ-a.
„Budite dobri pa pričekajte još malo.“
Plenkovićevo današnje obraćanje tako je donijelo nekoliko konkretnih najava: ubrzavanje sanacije u Gospiću, mogućnost premještanja dijela otpada na drugu lokaciju, izradu plana sanacije do kraja rujna, strože kazne za kaznena djela protiv okoliša te razmatranje mogućnosti izgradnje postrojenja za zbrinjavanje opasnog otpada u Hrvatskoj.
