Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot osvrnuo se na subotnji prosvjed „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ te na problem zbrinjavanja opasnog otpada u Gospiću. Na skupu, koji je organizirala građanska inicijativa „Gospić je naš dom“, prema procjenama je sudjelovalo oko 30.000 ljudi, a okupljeni su od Vlade zatražili hitan plan sanacije. Troskot smatra da je prosvjed nadilazio političke podjele i poslao snažnu poruku.
Poruka s Trga
„Puno mladih i puno obitelji došlo je na prosvjed. To je pogodilo generaciju od šestog razreda pa do fakulteta, koji su vezani za Hrvatsku i okoliš“, rekao je Troskot. Dodao je kako su, prema njegovu mišljenju, propali pokušaji da se okupljanje prikaže kroz podjelu na ljevicu i desnicu.
„Svaki spin o antifi, ljevičarstvu, s jedne strane, ili desnici, s druge strane, sve je palo u vodu, osobito od strane vladajućih koji su gurali takve spinove“, kazao je.
Troskot je poruku koja je, prema njegovu viđenju, poslana s Trga opisao vrlo oštrim riječima. Slučaj u Gospiću nazvao je „najvećim bioterorističkim činom koji je učinjen nad Hrvatskom“. Pritom je iznio tvrdnju da je riječ o ozbiljnom problemu za koji odgovornost vidi i u postupcima institucija, zakonodavnom okviru te odnosu prema pojedinim kompanijama.
„Izjava ministra Bačića je ponižavanje građana“
Troskot se osvrnuo i na izjavu potpredsjednika Vlade Branka Bačića o troškovima sanacije. „Bačić je izjavio da se građani trebaju pripremiti jer će trošak sanacije biti skup. To je ponižavanje građana.
Ono što bi on kao ministar trebao reći jest da će Vlada to sanirati“, izjavio je Troskot.
Najavio je da će se zalagati za utvrđivanje odgovornosti za nastalu situaciju, dok bi, prema njegovu stajalištu, trošak sanacije trebali snositi oni za koje se utvrdi odgovornost. „Vlada treba politički odgovarati jer su ljudima životi ugroženi“, dodao je.
Na pitanje zašto na prosvjedu nisu izravno prozivani predstavnici Vlade, Troskot je rekao da ne može komentirati komunikacijsku strategiju organizatora. Ipak, ponovno je istaknuo da odgovornost vidi i na razini Vlade.
„USKOK je zaustavljen u svojim istragama jer su počeli istraživati velike igrače“, rekao je te dodao da je istraga završila 2024. godine.
„To znači da se gotovo dvije godine lagalo ljude i narod da se ne može krenuti u sanaciju jer traju istražne radnje USKOK-a. To je ključno“, ustvrdio je.
Prema njegovim riječima, sada se čeka odluka DORH-a, koja je najavljena za 30. rujna. „Pitanje je što je sada s DORH-om. Znaju se akteri koji su sudjelovali u tome. Nijedna optužnica tada nije dignuta“, rekao je Troskot.
Prozivke na račun Milinovića i ministrice
Troskot je govorio i o bivšem ličko-senjskom županu Darku Milinoviću, kojeg je povezao s razdobljem u kojem su se, kako tvrdi, odvijala najveća iskapanja otpada u Gospiću.
„Najveća iskapanja otpada u Gospiću bila su za vrijeme njegove dvije najvažnije funkcije. Jedno je dok je bio župan od 2017. do 2021. godine, a od 2019. do 2021. imate najveća iskapanja na tri lokacije – Silos, Rakitovac i Lički Osik“, kazao je.
Podsjetio je i na Milinovićevu raniju izjavu: „Ako je to plastika, neka je ovdje“.
Troskot je također spomenuo ministricu zaštite okoliša Mariju Vučković te tvrdnju da su početkom 2025. godine uvjeravali javnost kako voda nije opasna.
„Da bi upravo građani iz svojih džepova testiranjem vode u Gospiću pokazali da ne samo da ima teških metala nego ima i cijanida, dakle otrova, i PFAS kemikalija“, rekao je.
Prema Troskotovim riječima, građani su financirali testiranja tla i podzemnih voda, a rezultati su, kako tvrdi, ukazali na prisutnost takozvanih „vječnih kemikalija“ u podzemnim vodama. Dodao je da je prisutnost takvih kemikalija u kolovozu potvrdio i glavni državni odvjetnik.
Odgovornost Turudića
Troskot smatra da je trenutačno posebna odgovornost na glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću, koji je javno govorio o prisutnosti kemikalija u podzemnim vodama.
„Zamislite da on kao glavni državni odvjetnik optuži samo vozače koji jesu sudjelovali, ali gdje je tu onda župan Milinović, gdje je tu ministarstvo, gdje je tu Fond, gdje su talijanske kompanije, ali gdje su i hrvatske kompanije koje su navedene na USKOK-ovu protokolu, kao što su Cezar, Gaeta, Kemis Termoclean?“, upitao je.
Situaciju je usporedio s aferom „Plin za cent“ i ulogom Pavla Vujnovca, povlačeći paralelu s kompanijama povezanim sa slučajem otpada. Pritom je naveo da su neke od tih tvrtki članice Hrvatske gospodarske komore te da su, prema njegovu mišljenju, mogle sudjelovati u savjetovanju Vlade prilikom izmjena zakona.
„Ovo iz tla u Gospiću trebalo je već vaditi jučer, a ne danas. Treba taj otpad staviti u spremnike i bačve“, poručio je Troskot.
Smatra da bi hitna sanacija trebala biti prioritet, dok bi se pitanje konačnog zbrinjavanja otpada trebalo rješavati nakon toga. Upozorio je i da se javnost, prema njegovu mišljenju, previše usredotočuje na lokaciju Silos, dok se manje govori o Rakitovcu i Ličkom Osiku, za koje također tvrdi da su na njih kamioni dovozili otpad.
