Dok je pozornost međunarodne javnosti posljednjih tjedana usmjerena na ratove, stanje na Bliskom istoku i rast cijena energenata, američki predsjednik Donald Trump povukao je novi trgovinski potez koji bi mogao imati šire gospodarske posljedice. Sjedinjene Američke Države uvele su nove carine na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima su Europska unija i Kina, čime su ponovno otvorena pitanja stabilnosti globalne trgovine.
Iako Hrvatska nije među najvećim izvoznicima na američko tržište, stručnjaci upozoravaju da bi se posljedice mogle osjetiti i u državama članicama Europske unije koje su snažno povezane zajedničkim gospodarstvom.
Novi pravni temelj za stare carine
Nova odluka Washingtona uslijedila je nakon što su raniji pokušaji uvođenja globalnih carina naišli na pravne prepreke pred američkim sudovima. Administracija je ovoga puta pronašla drugačiju pravnu osnovu, obrazlažući nove mjere tvrdnjom da pojedine zemlje ne poduzimaju dovoljno kako bi spriječile ulazak proizvoda proizvedenih prisilnim radom na američko tržište.
Takvo obrazloženje izazvalo je brojne reakcije. Iz Europske unije odbacili su američke tvrdnje te poručili da optužbe o navodnim propustima u zaštiti radničkih prava nemaju uporište.
Trgovina kao političko sredstvo
Analitičari ističu kako Trump još jednom pokazuje da trgovinsku politiku vidi kao važan alat vanjske politike, pri čemu carine nisu samo gospodarska mjera nego i sredstvo političkog pritiska.
Takav pristup dodatno povećava neizvjesnost među europskim kompanijama jer otežava dugoročno planiranje poslovanja. Mnoge tvrtke prisiljene su prilagođavati svoje poslovne strategije u vrlo kratkom roku svaki put kada Washington promijeni trgovinska pravila.
Bruxelles poziva na poštovanje dogovora
Europska komisija priopćila je da su nove američke mjere uglavnom u skladu s prošlogodišnjim trgovinskim sporazumom između Bruxellesa i Washingtona, ali je istodobno naglasila kako očekuje da Sjedinjene Države poštuju sve preuzete obveze.
Ujedno su ponovno odbacili tvrdnje američke administracije o navodnim propustima u borbi protiv prisilnog rada.
Posljedice bi mogle osjetiti i hrvatske tvrtke
Iako Hrvatska nema velik izvoz u SAD, domaće gospodarstvo posljednjih je godina sve snažnije povezano s europskim proizvodnim lancima. Brojne hrvatske tvrtke isporučuju sirovine, dijelove i poluproizvode koji završavaju u industrijama Njemačke, Italije i Austrije, država koje značajan dio svoje proizvodnje izvoze upravo na američko tržište.
Ako zbog novih carina europski izvoz oslabi ili investitori postanu oprezniji, dio posljedica mogao bi se preliti i na manje članice Europske unije kroz sporiji gospodarski rast, manji broj narudžbi i opreznije investicije.
Razdoblje sve veće neizvjesnosti
Novi trgovinski potez Washingtona dolazi u trenutku kada se europsko gospodarstvo već suočava s visokim troškovima energije, geopolitičkim napetostima i usporavanjem industrijske proizvodnje.
Zbog toga stručnjaci smatraju da ovo nije samo pitanje novih carina, nego još jedan pokazatelj kako političke odluke sve snažnije utječu na globalnu ekonomiju. Hrvatska možda neće među prvima osjetiti posljedice, ali kao dio jedinstvenog europskog tržišta teško može ostati potpuno izvan promjena koje oblikuju najveća svjetska gospodarstva.
