Predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku današnje sjednice Vlade govorio je o najnovijim gospodarskim i političkim temama, s posebnim naglaskom na mjere namijenjene umirovljenicima. Najavio je da će prosječni godišnji dodatak na mirovinu iznositi 208 eura, a njegova isplata planirana je za prosinac.
Za provedbu te mjere u državnom proračunu osigurano je 260 milijuna eura. Premijer je pritom istaknuo da se Vlada približava cilju iz svojeg izbornog programa, prema kojem bi ukupna prosječna mirovina trebala dosegnuti između 750 i 800 eura.
Osim o mirovinama, Plenković je govorio o regulaciji cijena goriva, regionalnom razvoju, odnosima sa susjednim državama te aktualnim europskim pitanjima. Osvrnuo se i na navijačke incidente povezane s utakmicom Hajduka i Ajaxa.
Za godišnji dodatak osigurano 260 milijuna eura
Jedna od najvažnijih tema premijerova uvodnog obraćanja bila je odluka o godišnjem dodatku na mirovine.
Plenković je najavio da će detalje prijedloga na sjednici predstaviti nadležni ministar Ružička, a pritom je otkrio i očekivani prosječni iznos koji će umirovljenici primiti.
“Danas ćemo na sjednici Vlade čuti ministra Ružičku, koji će još jednom pojasniti prijedlog odluke o godišnjem dodatku na mirovine, koji se povećava i sada će u prosjeku taj godišnji dodatak iznositi više od 200 eura, čak 208 eura. Za njegovu isplatu potrebno je u prosincu, a to smo osigurali u proračunu, čak 260 milijuna eura”, rekao je Plenković.
Naglasio je da je riječ o važnom dijelu Vladine politike usmjerene na poboljšanje materijalnog položaja starijih građana.
Iznos od 208 eura odnosi se na očekivani prosjek godišnjeg dodatka, a ne na jednaku isplatu svakom umirovljeniku.
Premijer tvrdi da je Vlada blizu obećanog cilja
Plenković je podsjetio na obećanje iz parlamentarne izborne kampanje 2024. godine, kada je HDZ najavio povećanje ukupne prosječne mirovine na iznos između 750 i 800 eura.
Prema njegovim riječima, uz dosadašnja povećanja mirovina i novi godišnji dodatak, taj je cilj gotovo ostvaren.
“U tom pogledu važno je naznačiti da smo vrlo blizu, kada se uz povećanje mirovina pridoda godišnji dodatak, našem cilju. Rekli smo u izbornoj kampanji 2024. i programu Vlade da želimo da ukupna prosječna mirovina bude između 750 i 800 eura. Danas je to otprilike 780 eura i s te strane radimo napore da pomognemo našim umirovljenicima koji su nam posebno bitni i važni. Ministar će naravno detaljnije govoriti i o drugim postignućima vezanima za politiku”, poručio je premijer.
Time je poručio da Vlada nastavlja provoditi mjere kojima nastoji povećati raspoložive prihode umirovljenika.
Vlada ponovno intervenirala u cijene goriva
Premijer je komentirao i novu odluku o ograničavanju cijena naftnih derivata, donesenu na telefonskoj sjednici Vlade.
Istaknuo je da su aktualne cijene goriva niže od onih koje bi, prema njegovoj procjeni, vrijedile bez državne intervencije.
“Vlada je održala i telefonsku sjednicu gdje smo ponovno intervenirali u cijene goriva. Danas je benzin na 1,73, dizel na 1,87, plavi dizel 1,43. Sve te cijene su znatno niže nego što bi bile kada bismo pustili tržišne cijene i s obzirom na ovu energetsku krizu koja traje već jako dugo vremena, nastavit ćemo pomagati i građanima i gospodarstvu”, rekao je.
Prema premijerovim riječima, Vlada će nastaviti pratiti stanje na energetskom tržištu i intervenirati kada procijeni da je to potrebno radi zaštite građana i gospodarstva.
U Šibeniku održana prva sjednica Vijeća za lokalni razvoj
Plenković se osvrnuo i na jučerašnji boravak u Šibeniku, gdje je održana prva sjednica Vijeća za lokalni razvoj.
Riječ je o novom obliku suradnje između Vlade i predstavnika manjih gradova i općina, uspostavljenom nakon donošenja novog zakona o regionalnom razvoju.
“Jučer smo bili u Šibeniku. Tamo je održana prva sjednica Vijeća za lokalni razvoj, slijedom donošenja novog zakona o regionalnom razvoju, dakle novi format, s manjim gradovima i s općinama. Bila je to prigoda da i ministrica Mikuš-Zigman, ministar Čorić te ministar Šipić izlože teme koje su vezane za demografiju, za proračunsku politiku, fiskalnu decentralizaciju i ravnomjerni regionalni razvoj prema čelnicima, ne svima hrvatskima, 428 općina u kojima živi oko četvrtine hrvatskoga stanovništva, dakle milijun i sto tisuća građana, da približimo našu politiku koja se manifestirala kroz više od 7500 projekata i 10 milijardi eura ulaganja upravo na lokalnu razinu”, kazao je Plenković.
Naglasio je da Vlada kroz različite oblike suradnje nastoji omogućiti ravnomjerniji razvoj svih dijelova Hrvatske.
Istaknuo važnost suradnje s lokalnim vlastima
Premijer je pohvalio dosadašnje rezultate triju savjetodavnih tijela koja povezuju Vladu s predstavnicima županija, gradova i općina.
“Pokazalo se da su ova nova tri formata: Vijeće za regionalni razvoj, dakle Vlada i župani, Vijeće za urbani razvoj, Vlada i gradonačelnici i gradonačelnice koji su čelnici središta naših županija, i Vijeće za lokalni razvoj, izvrsni, kako bismo unapređivali na temelju dijaloga i međusobnog poštovanja, uvažavanja, našu politiku regionalnog razvoja”, rekao je.
Prema njegovoj ocjeni, takav način komunikacije omogućuje bolje usklađivanje državnih razvojnih politika s potrebama lokalnih zajednica.
Govorio je i o nastavku Dana regionalnog razvoja i EU fondova te predstojećim pregovorima o europskom proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
“Danas je dan regionalnog razvoja, i to deseti po redu, nastavljaju u Šibeniku gdje će biti riječi o pregovorima o novom financijskom okviru, dakle izmijenjenim okolnostima za razdoblje 2028. – 2034. za naše nacionalne politike, posebno ona područja koja su potpomognuta, brdsko-planinska područja, četiri savjeta: Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, Savjet za sjever, za središnju, za Jadransku Hrvatsku, te naravno mjere koje ćemo poduzimati, primjerice prema hrvatskim otocima ili nastavak ITU mehanizma. Ovih dana obilježili smo i deset godina rada naše Vlade, hvala svima koji pridonosite i želim da tako energično nastavimo i dalje”, poručio je.
Govorio o odnosima s Bosnom i Hercegovinom
Plenković je izvijestio i o nedavnim diplomatskim susretima, među kojima je izdvojio razgovore s predstavnicima Bosne i Hercegovine.
Spomenuo je susret s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto te novoizabranom članicom Predsjedništva BiH Filipović.
“Održali smo susret s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine gospođom Krišto. Nakon izbora u Bosni i Hercegovini ona je bila ovdje u ponedjeljak, važan nastavak strukturiranoga dijaloga, a susreli smo i novoizabranu članicu Predsjedništva koja će predstavljati hrvatski narod u Predsjedništvu, gospođu Filipović. Također, bio je u Zagrebu u posjetu kineski ministar vanjskih poslova, prvi put u službenom posjetu nakon tridesetak godina”, rekao je.
Premijer je posebno izdvojio i posjet Drvaru, gdje je hrvatska Vlada sudjelovala u financiranju izgradnje nove župne crkve.
“Posjetili smo Drvar, gdje je Vlada sufinancirala putem Ureda za Hrvate izvan Hrvatske novu župnu crkvu svetoga Josipa. Crkva je tamo srušena 1948., a nije bilo praktički realnih uvjeta ni nakon 1995., kada je Drvar oslobođen, da se služba vodi na normalan način i zato je ovo velika poruka Hrvatima Drvara”, istaknuo je Plenković.
Crnoj Gori poslana poruka o otvorenim pitanjima
Govoreći o zaključcima Europskog vijeća, Plenković je istaknuo da su europski čelnici raspravljali o gospodarskoj konkurentnosti, trgovinskim odnosima s Kinom, europskom proračunu i politici proširenja.
Posebno se osvrnuo na odnose Hrvatske i Crne Gore te pitanja koja Zagreb smatra važnima u procesu crnogorskog pristupanja Europskoj uniji.
“Prošloga tjedna održano je i Europsko vijeće, o tome smo dosta govorili javno, ali nikada nije bilo sadržajnijih i međusobno povezanijih tema, od konkurentnosti Europske unije pa do neravnoteža u međunarodnoj trgovini, osobito u odnosima s Kinom, razgovora o višegodišnjem financijskom okviru razdoblja 2028. – 2034., politici proširenja, gdje smo poslali jednu jasnu poruku Crnoj Gori u vezi pitanja koja su dio vrijednosti, koja su dio kriterija o poglavlju 23 i pitanja dobrosusjedstva, poglavlje 31”, rekao je.
Premijer je naveo da je Crna Gora već ostvarila određeni napredak u rješavanju otvorenih pitanja, ali da Hrvatska očekuje dodatne korake.
“Jučer je Crna Gora napravila iskorak oko dva pitanja od osam koja smo naznačili, želimo da se napravi napredak i po ovim drugim temama. Sutra idemo u Crnu Goru, u Svetom Stefanu bit će sastanak Berlinskog procesa i bit će to prigoda za nastavak ovih razgovora. Poruka zaključaka bila je vrlo jasna i oni su usvojeni na prijedlog Hrvatske”, poručio je premijer.
Upozorio na stanje u Ukrajini i podjele oko migracija
Među temama sastanka Europskog vijeća bile su i sigurnosne okolnosti povezane s ratom u Ukrajini te migracijska politika Europske unije.
Plenković je upozorio na pogoršanje sigurnosne situacije zbog nastavka ruske agresije, ali i na neslaganja među državama članicama oko pristupa migracijama.
“Također raspravljena je situacija u Ukrajini, razgovor s predsjednikom Zelenskim, gdje je vrlo zahtjevna situacija u ovom trenutku zbog eskalacije ruske agresije, a jednako tako otvorila se i tema politike migracija, gdje postoje duboke podjele između država članica”, rekao je.
Naglasio je da Hrvatska podržava odlučnije sprječavanje nezakonitih migracija te podsjetio na političke posljedice migrantske krize iz 2015. i 2016. godine.
“Hrvatska se zalaže za čvrst pristup u pogledu sprječavanja nezakonitih migracija. Nema nijednog drugog događaja koji je toliko utjecao na političke procese, zbivanja, politički pejzaž u članicama Europske unije, kao što su posljedice migrantske krize iz 2015. i 2016. Tu je naša pozicija vrlo jasna, o tome ministar Božinović govori često na sastancima ministara unutarnjih poslova. Naravno, usvojeni su zaključci o obrani i o situaciji na Bliskome istoku”, kazao je Plenković.
Hrvatska očekuje povoljan odnos uplata i sredstava iz EU-a
Premijer je govorio i o pregovorima za novi višegodišnji financijski okvir Europske unije, koji će obuhvatiti razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Prema njegovim riječima, trenutačni prijedlozi za Hrvatsku predviđaju povoljan odnos između sredstava koja će država uplaćivati u europski proračun i onih koja će iz njega primati.
“U iduća dva mjeseca bit će još barem tri prigode da se raspravi višegodišnji financijski okvir. Hrvatska u tom pogledu zasad stoji dobro, čak je prijedlog irskog predsjedništva nakon konzultacija koje smo držali za Hrvatsku bolji financijski u smislu razlike između uplata u europski proračun i primanja. To bi sada trebalo biti na razini oko sedam milijardi eura plusa. Nastavljaju se razgovori i trudit ćemo se da naša pozicija, osobito očuvanje poljoprivredne politike, kohezijske politike, budu itekako dio konačnoga dogovora”, izjavio je.
Istaknuo je da će Vlada tijekom nastavka pregovora posebno nastojati zaštititi sredstva za poljoprivredu i kohezijsku politiku.
Zahvalio nacionalnim manjinama na kulturnom programu
Plenković se osvrnuo i na tradicionalni koncert kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina.
Zahvalio je Savjetu za nacionalne manjine na organizaciji događaja te istaknuo važnost očuvanja kulturnog identiteta manjinskih zajednica u Hrvatskoj.
“Zahvaljujem Savjetu za nacionalne manjine, gospodinu Vargi, na odličnoj organizaciji tradicionalnog koncerta kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina. Bilo je nekoliko članova i članica Vlade na tom koncertu, mislim da je taj kulturni program pokazao različitosti velikog broja nacionalnih manjina koje žive u Hrvatskoj i njihovu dobru integriranost i naravno vrlo jasnu poruku zahvalnosti nacionalnih manjina za sve što hrvatska Vlada u okviru svojih programa i aktivnosti čini kako bi očuvala i njegovala njihov kulturni identitet. U tom pogledu zahvaljujem Mađarskoj koja je ove godine bila poseban gost i zemlja partner”, rekao je.
Kratko komentirao incidente povezane s Torcidom
Na kraju uvodnog obraćanja premijer se ponovno dotaknuo događaja uoči i tijekom utakmice Hajduka i Ajaxa.
Nakon ranijih reakcija Vlade na nacističke i antisemitske povike dijela navijača, Plenković nije želio dodatno širiti raspravu o tom slučaju.
“Mi smo komentirali ekstenzivno incidente koji su se dogodili uoči i za vrijeme utakmice Hajduka i Ajaxa i tu danas nemamo što dodati osim da nadležna tijela postupaju”, zaključio je Plenković.
Premijerovo obraćanje tako je obuhvatilo niz domaćih i međunarodnih tema, no jedna od najvažnijih najava za građane odnosila se na prosinačku isplatu godišnjeg dodatka na mirovine.
Prema najavljenom planu, prosječni dodatak trebao bi iznositi 208 eura, a za njegovu isplatu Vlada je osigurala ukupno 260 milijuna eura.
