Strukovna udruga kriminalista obratila se premijeru Andreju Plenkoviću sa zahtjevom za snažnije zakonske mehanizme zaštite policijskih službenika koji svoje ovlasti primjenjuju u skladu sa zakonom.
U udruzi smatraju da policajci danas nemaju dovoljno pravne i institucionalne zaštite kada tijekom službe zakonito postupaju. Posebno upozoravaju na situacije u kojima zbog svojih postupaka kasnije mogu postati predmet kaznenih ili disciplinskih postupaka.
“Hitno je potrebno vratiti dignitet, ugled i društveni položaj hrvatskih policijskih službenika”, poručili su u pismu premijeru.
Upozoravaju na atmosferu straha
Kriminalisti ističu kako problem posebno dolazi do izražaja kada policijski službenici postupaju prema političarima, javno poznatim osobama ili ljudima povezanim s kriminalnim miljeom.
Prema njihovim tvrdnjama, nakon odbacivanja kaznene prijave od strane DORH-a, pojedinci prema kojima je policija postupala mogu nastaviti kazneni progon u svojstvu supsidijarnog tužitelja.
U udruzi smatraju da takva mogućnost kod dijela policajaca stvara osjećaj nesigurnosti.
“Umjesto da djeluju beskompromisno, nepristrano i zakonito, sve se češće boje postupati jer svaka radnja može biti pogrešno protumačena, zlouporabljena ili čak rezultirati sankcijom”, upozoravaju.
Navode i da bi osobe prema kojima je policija zakonito postupala mogle pokretati postupke iz osvete, zbog pokušaja diskreditacije ili kako bi policajcima stvorile dodatne financijske i psihičke probleme.
Posebno kritiziraju disciplinske postupke
Udruga se osvrnula i na postupanje unutar samog policijskog sustava.
Tvrde da se policijske službenike u pojedinim disciplinskim postupcima unaprijed tretira kao krive, prije nego što se nepristrano utvrde sve okolnosti slučaja.
Policajci, prema njihovim navodima, pritom mogu biti izloženi snažnom pritisku javnosti i medija, dok im istodobno nedostaje odgovarajuća institucionalna podrška.
Kritike su usmjerene i prema načinu izbora rukovodećeg kadra. Udruga smatra da bi na rukovodeće pozicije trebale dolaziti osobe koje posjeduju odgovarajuće stručne, profesionalne i upravljačke kompetencije.
Traže jasniju podjelu između policije i DORH-a
Jedan od ključnih zahtjeva odnosi se na jasnije definiranje uloga policije i Državnog odvjetništva.
Udruga smatra da bi policija trebala imati autonomniju ulogu u početnoj fazi predkaznenog postupka, kada postoje osnove sumnje. To bi, prema njihovom prijedlogu, uključivalo samostalno provođenje izvida, prikupljanje dokaza, osiguravanje tragova i postupanje na terenu.
DORH bi potom, nakon što se utvrdi viši stupanj vjerojatnosti odnosno osnovana sumnja, preuzeo vođenje daljnjeg kaznenog postupka pred sudom.
Kriminalisti upozoravaju na ono što nazivaju „prebacivanjem odgovornosti“ i pretjeranim oslanjanjem na konzultacije s DORH-om već u najranijim fazama postupanja.
Pritom se pozivaju na članak 207. Zakona o kaznenom postupku i Protokol o zajedničkom radu, tvrdeći da državni odvjetnik nije operativno nadređen policiji.
Žele da država preuzme pravnu i financijsku odgovornost
Među konkretnim prijedlozima nalazi se i izmjena Zakona o policiji.
Udruga predlaže da, kada policajac zakonito primijeni policijsku ovlast, a DORH ne pokrene postupak, odbaci prijavu ili obustavi progon, oštećenik ne bi mogao preuzeti kazneni progon protiv policijskog službenika.
Svoj eventualni imovinskopravni zahtjev, prema njihovu prijedlogu, mogao bi ostvarivati u parničnom postupku protiv Republike Hrvatske.
Traže i izmjenu Kaznenog zakona kojom bi se jasnije definiralo da postupanje policajca na temelju zakonske ovlasti i u skladu sa zakonom ne predstavlja kazneno djelo.
Obrazloženje udruge temelji se na stavu da policijski službenik svoje ovlasti ne primjenjuje u vlastito ime, nego u ime i za račun države. Zbog toga smatraju da bi u slučajevima neadekvatno uređenog postupanja odgovornost trebala preuzeti država.
Četiri zahtjeva Vladi
Strukovna udruga kriminalista od Vlade traži četiri ključne promjene.
Prva je jačanje policije kao autonomnog nositelja predkaznenog postupanja kada postoje osnove sumnje. Druga se odnosi na pokretanje izmjena Zakona o policiji i Kaznenog zakona.
Treća je potpuna pravna i profesionalna zaštita policajaca kada zakonito primjenjuju svoje ovlasti, dok četvrta podrazumijeva depolitizaciju i profesionalizaciju izbora rukovodećeg kadra.
Udruga također predlaže da se odgovornost policijskog službenika isključi u svim slučajevima osim kada se utvrdi da je postupao s namjerom ili iz krajnje nepažnje.
Kod imenovanja rukovoditelja traže transparentne interne oglase i natječaje, uz kriterije koji bi se temeljili na stručnosti, profesionalnom iskustvu i upravljačkim sposobnostima.
Na kraju su poručili Vladi da su spremni svojim stručnim i znanstvenim kapacitetima sudjelovati u radnim skupinama te pomoći u izradi prijedloga zakonskih izmjena.
