Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković na Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima boravio je na Golom otoku, gdje je poručio da to mjesto predstavlja jedan od simbola zločina počinjenih za vrijeme komunističke Jugoslavije.
Govoreći o žrtvama nacizma, fašizma i komunizma, Jandroković je istaknuo kako su upravo ti režimi obilježili europsko 20. stoljeće i iza sebe ostavili milijune stradalih.
Prema njegovim riječima, i Hrvatska je tijekom prošlog stoljeća prošla kroz iskustvo sva tri totalitarna sustava.
„Goli otok je jedno od mjesta koje simbolizira zločine komunističke Jugoslavije, ovdje su deseci tisuća ljudi bili proganjani, mnogi ubijeni, a režim se posebno svirepo odnosio prema onima koji su bili njegovi protivnici”, rekao je Jandroković.
„Sjećamo se žrtava svih totalitarnih režima”
Predsjednik Sabora posebno se osvrnuo na način na koji se danas govori o Jugoslaviji.
Upozorio je da se, kako smatra, ponekad pokušava stvoriti romantizirana slika tadašnje države, pri čemu se zanemaruje represija prema političkim protivnicima.
„Na jedan romantizirani način pokušavaju prikazati Jugoslaviju, međutim, ona je bila diktatura, to je bio totalitarni režim, koji je svoje političke protivnike eliminirao na različite načine, od ubijanja, proganjanja do gubitka posla, nije bilo slobode riječi niti slobode političkog ili gospodarskog djelovanja. Jugoslavija je bila totalitarna država, a Goli otok predstavlja jedan od simbola zla koji su činjeni za vrijeme Jugoslavije”, naglasio je.
Jandroković je istaknuo da se žrtve ne bi trebale dijeliti prema tome kojem su režimu stradale.
„Sjećamo se žrtava svih totalitarnih režima, ne želimo dijeliti žrtve, nego svima koji su stradali iskazati svoje poštovanje”, poručio je.
Poruka mladim generacijama
Jandroković je naglasio da je obilježavanje ovakvih mjesta važno prvenstveno zbog budućih generacija.
Istaknuo je da mladi danas žive u demokratskom društvu i slobodi, ali da takvo stanje nije došlo samo od sebe.
„Jako je važno da mladi ljudi znaju da se to događalo u Hrvatskoj u 20. stoljeću”, kazao je.
Dodao je kako su za slobodu i mir mnogi ljudi dali svoje živote te da njihove žrtve treba poštovati.
„Mladim ljudima želim da uče iz povijesti, da se ovakva zla više nikada ne ponove te da osiguramo da Hrvatska bude slobodna, mirna i demokratska i razvija se u zemlju blagostanja”, izjavio je.
Počast žrtvama na Golom otoku i Svetom Grguru
Predvodeći izaslanstvo Hrvatskog sabora, Jandroković je položio vijence i zapalio svijeće ispred spomen-ploče žrtvama komunističkog režima na Golom otoku te kod spomen-križa.
Počast je odana i na Svetom Grguru, gdje je Jandroković položio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-ploče Vlade Republike Hrvatske žrtvama komunističkog režima stradalima u političkom zatvoru-logoru.
Vijenac je položen i ispred spomen-ploče Udruge hrvatskih logoraša koncentracijskog logora otoka Grgur iz razdoblja 1959. – 1966.
Obilježavanju su nazočili i predsjednik Skupštine Primorsko-goranske županije Marko Boras Mandić, izaslanik predsjednika Vlade Josip Borić te predstavnici Općine Lopar i Grada Raba.
„Zločin svakog režima treba osuditi”
Boras Mandić rekao je da se s dubokim poštovanjem treba prisjećati svih žrtava totalitarnih sustava.
„Ovo vjerojatno prvi put u Primorsko-goranskoj županiji da sve razine vlasti, državna, regionalna i lokalna zajedno šalju poruku da je zločin komunističke, fašističke i nacističke vlasti bio isti i da su ti totalitarni sustavi imali isti obrazac te da svaki zločin treba osuditi”, rekao je.
Time je, kako je istaknuo, poslana poruka da se žrtve ne trebaju razdvajati prema političkoj ili ideološkoj pripadnosti.
Goli otok desetljećima bio zatvor
Goli otok tijekom Prvog svjetskog rata služio je za internaciju ratnih zarobljenika, dok je nakon Drugog svjetskog rata dobio jednu od najmračnijih uloga u svojoj povijesti.
Od 1948. godine na otoku se nalazio zatvor za političke zatvorenike koje su jugoslavenske komunističke i državne vlasti slale u logor Goli otok.
Na obližnjem Svetom Grguru nalazio se ženski odjel zatvora.
Od 1956. godine na Golom otoku zatvarani su i počinitelji teških kaznenih djela. Zatvor je prestao s radom 1988. godine, a godinu kasnije objekt je napušten.
Danas su od nekadašnjeg zatvorskog kompleksa ostale uglavnom ruševine, ali mjesto i dalje predstavlja jedno od najpoznatijih obilježja političke represije u bivšoj Jugoslaviji.
