Europsko tržište hrane ulazi u razdoblje pojačanog pritiska, a posljedice bi tijekom narednih mjeseci mogli osjetiti i potrošači u Hrvatskoj.
Ekstremne vrućine i suša već su ostavili posljedice na poljoprivrednu proizvodnju, dok proizvođačima dodatne probleme stvaraju visoke cijene energije, goriva i gnojiva. Situaciju dodatno otežavaju geopolitički sukobi i poremećaji u opskrbnim lancima.
Zbog kombinacije tih čimbenika sve se više govori o mogućem novom rastu cijena hrane.
Prognoze upozoravaju na mogući novi rast
Prema procjeni Oxford Economicsa, globalne cijene hrane mogle bi tijekom 2026. porasti 11,8 posto, a tijekom 2027. dodatnih 4,8 posto.
Najveći pritisak mogao bi se pojaviti kod žitarica, voća i povrća te mliječnih proizvoda.
To ipak ne znači da će cijene hrane u Hrvatskoj automatski porasti za isti postotak. Na konačnu cijenu utječu brojni drugi elementi, uključujući troškove prijevoza, domaću proizvodnju, trgovinske odnose i marže.
Hrvatska je, međutim, dio europskog tržišta pa se promjene na svjetskom tržištu sirovina kroz određeno vrijeme mogu prenijeti i na domaće potrošače.
Europska žetva već je pod pritiskom
Problemi su posebno vidljivi u proizvodnji žitarica.
Europsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral smanjilo je procjenu ovogodišnje proizvodnje u Europskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Ranija procjena iznosila je 295,5 milijuna tona, dok se sada očekuje oko 286,6 milijuna tona. Prošle godine proizvedeno je približno 310 milijuna tona.
Ni situacija u Njemačkoj nije povoljna. Zbog suše i toplinskih valova očekuje se pad proizvodnje žitarica od oko sedam posto, na približno 41,9 milijuna tona.
Takve brojke pokazuju da vremenski ekstremi više nisu samo problem pojedinačnih gospodarstava, već mogu imati šire posljedice za europsko tržište hrane.
Gorivo i gnojivo dodatno podižu troškove
Poljoprivrednu proizvodnju dodatno opterećuju rastući troškovi.
Tomas Dvorak, viši ekonomist Oxford Economicsa, upozorio je da na cijene hrane snažno utječu troškovi nafte, dizela, prirodnog plina i gnojiva.
Prema podacima te institucije, globalne cijene dizela u srpnju su bile 36 posto više nego godinu ranije, dok se očekuje da bi gnojiva tijekom ove godine mogla poskupjeti 22 posto.
Dodatni rizik predstavljaju ratovi i poremećaji trgovinskih ruta.
Rusija i Ukrajina zajedno imaju vrlo važnu ulogu na svjetskom tržištu pšenice i kukuruza, a problemi s izvozom preko Crnog i Azovskog mora mogli bi utjecati na dostupnost velikih količina žitarica.
Pšenica bi mogla biti posebno važna
Među poljoprivrednim proizvodima posebno se izdvaja pšenica.
Njezina proizvodnja u velikoj mjeri ovisi o gnojivima, zbog čega povećanje troškova proizvodnje može dodatno utjecati na konačnu cijenu.
Prema procjenama istraživača, cijena pšenice u trećem tromjesečju 2026. mogla bi biti 36 posto viša nego u istom razdoblju prethodne godine, odnosno dosegnuti oko 6,92 dolara po bušelu.
To je važno i za potrošače jer je pšenica sastavni dio velikog broja prehrambenih proizvoda.
Od kruha i tjestenine do keksa i različitih proizvoda od žitarica, rast cijene osnovne sirovine može se s određenim odmakom odraziti na čitav niz proizvoda.
Nije riječ samo o kruhu
Tomas Dvorak smatra da bi najveći pritisak mogao pogoditi upravo poljoprivredne proizvode.
„Najteže će biti pogođeni poljoprivredni proizvodi – žitarice, voće i povrće – te mliječni proizvodi”, rekao je.
Dio povećanja troškova mogao bi se potom preliti i na prerađenu hranu.
„To će se preliti i na cijene prerađenih proizvoda, poput kruha, sira, vina i ulja”, dodao je Dvorak.
Meso bi, prema sadašnjim procjenama, moglo biti nešto manje izloženo takvom pritisku.
Kada bi potrošači mogli primijetiti promjene?
Jedno od najvažnijih pitanja jest koliko je vremena potrebno da se promjene na tržištu sirovina pojave na policama trgovina.
Kod svježeg voća i povrća taj bi proces mogao biti relativno brz.
„Kod svježe hrane, prije svega voća i povrća, učinak će biti relativno brz i vjerojatno vidljiv u potrošačkim cijenama za dva do tri mjeseca. Kod prerađene hrane vremenski je odmak obično dulji zbog vremena potrebnog za žetvu i preradu. Najveći učinak na potrošačke cijene tu očekujemo za otprilike šest do devet mjeseci”, objasnio je Dvorak.
Ako se takva procjena ostvari, prve značajnije promjene kod svježe hrane mogle bi biti vidljive tijekom listopada i studenoga.
Kod prerađenih proizvoda veći bi se utjecaj mogao pojaviti tek tijekom prvih mjeseci 2027. godine.
Prognoze još mogu biti promijenjene
Postoji mogućnost da konačna situacija bude i povoljnija i nepovoljnija od trenutačnih procjena.
Jed Cartledge, ekonomist Oxford Economicsa za poljoprivredne sirovine, upozorio je da još nije poznat puni učinak problema na području Crnog mora.
Dodatni rizik predstavljaju i vremenski fenomeni koji bi mogli utjecati na proizvodnju izvan Europe.
S druge strane, rast cijena mogao bi učiniti neke alternativne izvozne pravce financijski isplativijima, čime bi se dio poremećenih kapaciteta mogao nadoknaditi.
Hrvatska će pratiti europsko tržište
Za sada nije moguće tvrditi da će se globalni rast cijena hrane u istom opsegu pojaviti i u Hrvatskoj.
Domaće cijene ovise o mnogo čimbenika, uključujući troškove proizvodnje, uvoz, transport, energente i trgovačke marže.
Ipak, Hrvatska je dio europskog tržišta i nije izolirana od promjena koje se događaju u ostatku Europe.
Ako se nastave nepovoljni vremenski uvjeti, visoki troškovi proizvodnje i problemi u međunarodnoj trgovini, dio tog pritiska mogao bi se postupno preliti i na domaće potrošače.
Zato će posebno važno biti pratiti cijene svježe hrane tijekom jeseni, dok bi se eventualni jači učinak na prerađene proizvode mogao pokazati tijekom 2027. godine.
Za građane bi to moglo značiti dodatni pritisak na kućne budžete, posebno ako se istodobno nastave problemi u poljoprivrednoj proizvodnji i poremećaji na globalnom tržištu.
