Novo istraživanje donijelo je zanimljivu sliku raspoloženja građana kada je riječ o slučaju ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću. Ispitanici su odgovarali na pitanja o odgovornosti različitih aktera, radu nadležnih institucija, postupcima Vlade i oporbe, ali i povjerenju u službene podatke i mjerenja.
Rezultati pokazuju izraženo nezadovoljstvo građana, ali i činjenicu da odgovornost za cijeli slučaj javnost uglavnom ne vidi isključivo na jednoj strani.
Tko je najodgovorniji za ilegalno odlaganje otpada?
Na pitanje o tome tko prema njihovom mišljenju snosi najveću odgovornost za ilegalno odlaganje otpada u Gospiću, čak 59 posto ispitanih navelo je da odgovornost podjednako snose svi navedeni akteri.
Njih 14 posto odgovornost prvenstveno pripisuje tvrtkama i pojedincima koji su otpad odlagali, dok 10 posto smatra da najveći dio odgovornosti leži na lokalnim vlastima i Ličko-senjskoj županiji.
Državni inspektorat kao najodgovornijeg izdvojilo je 9 posto ispitanika, dok Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije navodi 6 posto građana. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nije naveo nijedan ispitanik.
Boris Jokić smatra da takvi rezultati nisu posebno iznenađujući jer je riječ o slučaju u kojem se pojavljuje veći broj različitih aktera i institucija.
Povjerenje u institucije ozbiljno je poljuljano
Još zanimljiviji rezultati dobiveni su kada su građani upitani vjeruju li nadležnim institucijama da će uspješno riješiti problem ilegalnog odlaganja otpada.
Čak 72 posto ispitanih odgovorilo je da nema povjerenja u njihovo učinkovito djelovanje. Da institucije mogu riješiti problem vjeruje 26 posto građana, dok 2 posto nije znalo odgovor.
S druge strane, kada je riječ o zahtjevima građana Gospića za hitnom sanacijom i zaštitom okoliša, podrška je gotovo jednoglasna. Takve zahtjeve podržava čak 97 posto ispitanih. Protiv je 2 posto, dok se 1 posto nije izjasnilo.
Većina ne vjeruje da će Vlada zaštititi interese građana
Istraživanje je pokazalo i vrlo izražen skepticizam prema Vladi Republike Hrvatske.
Na pitanje vjeruju li da će Vlada učiniti dovoljno kako bi zaštitila zdravlje i interese građana u ovom slučaju, 60 posto ispitanika odgovorilo je negativno. Povjerenje u Vladu izrazilo je 38 posto građana, dok 2 posto nije znalo odgovor.
Građani su se izjasnili i o mogućoj političkoj odgovornosti.
Na tvrdnju da Vlada zbog propusta snosi odgovornost te da bi zbog toga trebala podnijeti ostavku, 53 posto ispitanih odgovorilo je da se slaže. Protiv takvog stava bilo je 28 posto građana, dok 17 posto nije bilo ni za ni protiv, a 2 posto nije znalo odgovor.
Još veća podrška ostavkama ministrice i čelnika
Kada je pitanje prošireno na ministricu zaštite okoliša i odgovorne čelnike institucija, stav građana bio je još izraženiji.
Čak 68 posto ispitanika smatra da bi ministrica i odgovorni čelnici trebali odstupiti sa svojih funkcija. S tim se ne slaže 18 posto građana, dok 13 posto nema jasno mišljenje, a 1 posto nije znao odgovor.
Boris Jokić pritom je naglasio da političke zahtjeve treba razlikovati od konkretnog rješavanja problema. Prema njegovoj ocjeni, građani prije svega žele vidjeti stvarne poteze, učinkovitu reakciju i sanaciju problema.
Građani uglavnom smatraju da Vlada nije učinila dovoljno
Jedno od pitanja odnosilo se izravno na postupanje Vlade i njezinu reakciju na cijeli slučaj.
Ispitanici su trebali odgovoriti slažu li se s tvrdnjom da je Vlada poduzela sve što je bilo potrebno kako bi se problem pravodobno riješio u skladu sa zakonima i propisima.
Čak 68 posto građana ne slaže se s tom tvrdnjom. Samo 13 posto smatra da je Vlada učinila sve što je trebala, dok 16 posto nije imalo jasno formiran stav. Još 3 posto ispitanih nije znalo odgovor.
Prema Jokićevoj ocjeni, rezultati pokazuju da javnost očekuje brže i odlučnije djelovanje nadležnih.
Povjerenje u službena mjerenja također nije visoko
Dio istraživanja odnosio se i na povjerenje u službene rezultate mjerenja vode, tla i zraka.
Da mogu vjerovati službenim rezultatima mjerenja smatra 33 posto ispitanih. S druge strane, 40 posto građana nema takvo povjerenje, dok približno četvrtina nema jasno opredijeljen stav.
Jokić je upozorio da je povjerenje u stručne podatke i institucije iznimno važno. Kada građani počnu sumnjati u vjerodostojnost službenih mjerenja, nepovjerenje se može dodatno proširiti i na cijeli institucionalni sustav.
Većina građana ne očekuje stvarnu odgovornost
Jedan od najupečatljivijih rezultata odnosi se na pitanje hoće li za ovaj slučaj na kraju netko doista odgovarati.
Čak 63 posto ispitanika slaže se s tvrdnjom da nitko neće snositi stvarnu odgovornost. Samo 18 posto ne slaže se s tim stavom, dok je jednak udio građana ostao neodlučan.
Takav rezultat pokazuje koliko je snažan osjećaj nepovjerenja prema sustavu kada je riječ o utvrđivanju odgovornosti za propuste.
Jokić smatra da se takav osjećaj ne bi smio prihvatiti kao nešto normalno te da bi za propuste i nečinjenje trebala postojati jasno utvrđena odgovornost.
Građani kritični i prema oporbi
Istraživanje je obuhvatilo i stav javnosti prema djelovanju oporbe.
Gotovo polovica ispitanih, odnosno 48 posto, smatra da oporba slučaj koristi za prikupljanje političkih bodova i širenje panike.
S tom se tvrdnjom ne slaže 25 posto građana, dok još 25 posto nema jasno mišljenje. Preostalih 2 posto nije znalo odgovor.
Jokić je zaključio da građani od političkih aktera očekuju manje međusobnih obračuna, a više konkretnog rada na rješavanju problema.
Brojke šalju jasnu poruku
Kada se svi rezultati promatraju zajedno, vidljivo je da među građanima postoji snažno nezadovoljstvo načinom na koji se slučaj rješava.
Većina smatra da odgovornost nije moguće pripisati samo jednom akteru, dok istodobno velik broj građana nema povjerenja u institucije i Vladu. Čak 68 posto ispitanih smatra da bi ministrica i odgovorni čelnici trebali podnijeti ostavke, a isti postotak ne vjeruje da je Vlada učinila sve što je bilo potrebno.
Posebno se izdvaja podatak da 63 posto građana ne očekuje da će na kraju itko stvarno odgovarati za slučaj.
Istodobno, javnost nije potpuno stala ni na stranu oporbe – 48 posto ispitanih smatra da se i politički protivnici vlasti ovim slučajem koriste za ostvarivanje vlastitih političkih ciljeva.
Sve to pokazuje da građani prije svega žele konkretno rješenje, sanaciju problema i jasne odgovore. Uz to, traže i odgovornost onih koji su eventualno napravili propuste. Upravo zbog toga potezi institucija i političkih aktera u narednom razdoblju mogli bi biti pod dodatnom pažnjom javnosti.
