Kada je u javnost izbila afera povezana s ilegalnim odlaganjem oko 37.000 tona otpada na području Gospića, vrh vlasti predvođen premijerom Andrejem Plenkovićem tjednima je pokušavao smiriti situaciju. Građanima se poručivalo da je voda zdravstveno ispravna, dok su se pojedina upozorenja o mogućim ekološkim posljedicama opisivala kao politiziranje, pretjerivanje i nepotrebno stvaranje panike.
Međutim, usporedba triju službenih vještačenja koje je USKOK naručio tijekom proteklih pet mjeseci pokazuje kako su nova stručna ispitivanja postupno donosila sve detaljnije informacije o stanju na lokaciji.
Nalaz iz ožujka: Analiza je bila usmjerena na osnovne parametre
Prvi dokument, opsežan nalaz Geotehničkog fakulteta u Zagrebu dovršen 24. ožujka 2026. godine, odnosio se na analizu samog otpada, tla i bušotina na lokaciji Bilajska 50 u Divoselu.
Vještaci su utvrdili da otpad ima ekotoksična svojstva (HP14) te da je odložen na relativno tankom sloju gline iznad poroznog krškog terena. Istodobno su tadašnje laboratorijske analize vode bile usmjerene na standardne parametre, uključujući teške metale, lužine i osnovne organske spojeve. Budući da su koncentracije elemenata poput arsena, olova i kroma bile niske, vještaci su tada oprezno zaključili da otpad “trenutno ne uzrokuje dokazivo onečišćenje podzemnih voda”, iako su upozorili da postoji potencijalni rizik.
Upravo su se ti početni rezultati mjesecima navodili u javnim istupima vlasti. Međutim, dodatna pitanja stručnjaka i pritisak lokalne zajednice doveli su do toga da USKOK zatraži dopunsko vještačenje na istim bušotinama. Geotehnički fakultet je 15. srpnja 2026. izradio službenu Dopunu nalaza, u kojoj su u uzorcima vode prvi put ciljano analizirani perfluorirani i polifluorirani spojevi (PFAS), poznati i kao “vječne kemikalije”.
Dopunska analiza donijela je nove podatke. Voda koja dolazi prema lokaciji odlagališta pokazala je znatno manje onečišćenja, dok je na izlazu izmjerena koncentracija “vječnih kemikalija” koja je bila dvostruko viša od granice koja vrijedi za pitku vodu. Time su dodatne analize ukazale na prisutnost tih spojeva u podzemnim vodama na području odlagališta.
USKOK je oba dokumenta – osnovni nalaz iz ožujka i dopunu iz srpnja – objavio u paketu 6. kolovoza, čime su rezultati o prisutnosti pojedinih kemijskih spojeva u podzemnim vodama postali dostupni javnosti. Ipak, pet dana kasnije premijer Andrej Plenković nastupio je s porukama kojima je naglasak stavljen na smirivanje javnosti i odbacivanje tvrdnji o neposrednoj ugrozi.
Nakon sastanka užeg kabineta Vlade 11. kolovoza, na kojem je sudjelovao i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak s tvrdnjom da nema ugroze za vodu, Plenković je kritizirao oporbu i prosvjednike.
“Moja je poruka građanima da Vlada ovoj temi pristupa vrlo odgovorno, nimalo ne podcjenjujući problem, naprotiv, svi koji su za to zaduženi bit će maksimalno angažirani da se pitanje otpada riješi”, rekao je tada Plenković, poručivši građanima da ne podlegnu “panici, histeriji i fabrikaciji oporbe”.
Dodao je kako “ovaj kontekst jasno opisuje čemu histerija, čemu tolika energija usred ljeta, oporbe i nekih drugih aktera, ne bi li se stvorila nekakva fabricirana izvanredna situacija”, a na pitanje bi li sam pio vodu u Lici, odgovorio je potvrdno jer “vjeruje HZJZ-u” – što je kasnije u Gospiću demonstrirao i pred kamerama, pijući vodu iz slavine.
Dok je premijer govorio o histeriji, dodatna analiza već je bila završena
Ono što javnost 11. kolovoza tada nije znala jest da je u međuvremenu već bio izrađen i treći dokument koji se odnosio na prisutnost mikroplastike u podzemnim vodama. USKOK je krajem srpnja naložio Institutu za vode “Josip Juraj Strossmayer” fizikalno-kemijsku analizu mikroplastike u istim bušotinama. Izvješće je dovršeno 9. kolovoza, dva dana prije Plenkovićeva istupa o “histeriji”.
Analiza provedena naprednom Raman spektroskopijom pokazala je da se u vodi, osim otopljenih kemijskih spojeva, nalaze i sitne čestice plastike nastale usitnjavanjem različitih materijala. Prema rezultatima, voda ispod odlagališta sadržavala je čak 89 posto ukupno pronađene plastike, dok je u jednom uzorku utvrđena posebno velika količina usitnjenog stiropora. Osim njega, analiza je pokazala prisutnost ostataka plastičnih vrećica, boca i teflona, a vještaci navode da se takve čestice mogu podzemnim tokovima kretati prema rijeci Lici.
Treći nalaz zatim je ostao neobjavljen gotovo mjesec dana. USKOK ga je odlučio objaviti tek ovog ponedjeljka, 7. rujna, dva dana nakon masovnog prosvjeda “Hodaj za Liku” održanog u Zagrebu.
Od “oporbenih fabrikacija” do “razumljive zabrinutosti”
Suočen s velikim brojem građana koji su sudjelovali na prosvjedu te s najnovijim rezultatima analize mikroplastike, Plenković je jučer zauzeo nešto drugačiji ton. Više nije bilo naglašavanja “histerije” i “fabrikacija”, već je prosvjed opisao kao “izraz razumljive zabrinutosti i straha naših građana”.
Ipak, premijer je ponovno istaknuo kako rezultati ne predstavljaju nešto neočekivano te da je “voda u sustavu javne vodoopskrbe sigurna za piće”.
U javnoj raspravi tako je ponovno došlo do povezivanja dvaju različitih pitanja: sigurnosti vode iz sustava javne vodoopskrbe i rezultata analiza podzemnih voda na području ilegalnog odlagališta. Naime, prema navedenim vještačenjima, analizirane su podzemne vode na parcelama povezanima s lokacijom odlagališta, a ne gradski vodovodni sustav.
Kronologija triju analiza pokazuje kako su se tijekom postupka postupno ispitivali različiti mogući pokazatelji onečišćenja. U ožujku su analizirani standardni parametri i metali, u srpnju su dodatnim ispitivanjem pronađeni “vječne kemikalije” iznad dopuštenih vrijednosti, dok je u kolovozu objavljena analiza koja je pokazala prisutnost mikroplastike u podzemnim vodama.
Svi ti rezultati sada predstavljaju dio šire slike o stanju na području ilegalnog odlagališta, dok će nadležne institucije kroz daljnje postupke trebati utvrditi kakav je stvarni utjecaj pronađenih tvari i čestica na okoliš te postoje li dodatne posljedice koje zahtijevaju daljnje postupanje.
