Dio političkih komentatora Štimčev angažman uspoređuje s ulaskom Miroslava Škore u politiku 2019. godine. Iako su njihove političke okolnosti različite, zajedničko im je to što su prepoznatljivost stečenu izvan politike odlučili iskoristiti za pokretanje političkih projekata.
Škoro se u manje od dvije godine kandidirao za predsjednika Republike, sudjelovao na parlamentarnim izborima i natjecao se za zagrebačkoga gradonačelnika. Nije osvojio nijednu od tih izvršnih funkcija, ali je sudjelovao u stvaranju Domovinskog pokreta, koji je postao parlamentarna stranka i poslije ušao u vladajuću koaliciju.
Štimac sada govori o sličnom organizacijskom izazovu, premda zasad nema potvrde da će sve stranke kojima se obraća prihvatiti zajednički politički nastup.
Štimac želi okupiti stranke desnice
Štimac je posljednjih tjedana intenzivirao javne političke istupe i kontakte s predstavnicima konzervativnih stranaka. Posebno se ističe njegova suradnja s Marijem Radićem i ljudima okupljenima oko stranke DOMiNO.
Na društvenim mrežama objavio je i fotografiju s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, dok je u javnim nastupima iznio ambiciju da preuzme važnu ulogu u povezivanju desnih političkih opcija.
“Ja sam potencijalno možda najbolji mogući kandidat i pregovarač za ujedinjenje desnice.”
Ideja okupljanja desnih stranaka nije nova. O mogućnosti zajedničkog nastupa već su govorili pojedini predstavnici Vukovarske koalicije, a među političarima koji zagovaraju takav pristup nalazi se i Tomislav Jonjić.
Prema njihovim javno iznesenim stajalištima, cilj je stvoriti politički blok koji bi nakon parlamentarnih izbora mogao sudjelovati u pregovorima o sastavljanju vlasti i zastupati konzervativnije programske zahtjeve.
Štimčeva uloga u tom projektu zasad je predmet političkih razgovora, a konačan oblik eventualnog saveza još nije utvrđen.
Most i Domovinski pokret ne podržavaju inicijativu
Ideja o zajedničkom nastupu desnice naišla je na različite reakcije stranaka koje se obraćaju sličnom biračkom tijelu.
Most zasad odbacuje priključivanje takvim inicijativama, dok su pojedini predstavnici Domovinskog pokreta javno kritizirali pokušaje okupljanja desnih stranaka izvan postojećih političkih struktura.
Među najglasnijim kritičarima nalazi se Josip Dabro, koji je Štimčeve potencijalne suradnike nazvao gubitnicima i prevarantima te upozorio na pokušaje povezivanja političkih aktera koje smatra neprihvatljivima.
Štimcu je pritom poručio da ne pokušava ujediniti “agente s Batajnice” i lažne domoljube.
Takve izjave pokazuju da među strankama desnice postoje znatne političke i osobne razlike koje bi trebalo prevladati prije bilo kakvog dogovora o zajedničkom nastupu.
S druge strane, potpredsjednik stranke DOMiNO Igor Peternel pozitivno je komentirao Štimčev politički angažman.
“Igor Štimac sasvim je sigurno čovjek koji će imati svoju ulogu na idućim parlamentarnim izborima. (…) On će sam sigurno znati u kojem će se trenutku obratiti”, rekao je Peternel.
Njegova izjava upućuje na otvorenost DOMiNO-a prema Štimčevu sudjelovanju u budućim političkim aktivnostima, ali sama po sebi ne potvrđuje konačan dogovor o njegovoj funkciji.
U središtu rasprave i odnos prema HDZ-u
Jedno od pitanja koje prati inicijativu ujedinjenja desnice jest odnos prema HDZ-u i premijeru Andreju Plenkoviću.
Pojedini zagovornici okupljanja konzervativnih stranaka smatraju da bi zajednički parlamentarni nastup omogućio snažnije zastupanje njihovih programskih zahtjeva u eventualnim pregovorima o budućoj vlasti.
Budući da predstavnici tih stranaka odbacuju suradnju sa SDP-om i Možemo, u političkim raspravama posebno se razmatra mogućnost pregovora s HDZ-om.
Takav razvoj događaja, međutim, ovisio bi o izbornim rezultatima, sastavu budućeg Sabora, odnosima među strankama i njihovim programskim uvjetima. Trenutačno nema potvrđenog dogovora o budućoj suradnji Štimca i HDZ-a.
Za razumijevanje tih odnosa važan je i primjer Domovinskog pokreta, koji je nakon parlamentarnih izbora 2024. postao koalicijski partner HDZ-a, unatoč ranijim političkim razlikama i oštroj predizbornoj retorici.
Mogući programski zahtjevi i ideološke razlike
U raspravama o Štimčevu političkom angažmanu posebno mjesto zauzima pitanje programskog usmjerenja eventualne ujedinjene desnice.
Štimac svojim javnim nastupima kritizira Plenkovićev HDZ i nastoji se predstaviti kao zagovornik drukčije konzervativne politike. Istodobno, predstavnici pojedinih stranaka koje sudjeluju u razgovorima o okupljanju desnice ističu da bi njihov cilj bio utjecati na smjer državnih politika.
U slučaju budućih koalicijskih pregovora među otvorenim pitanjima našli bi se programski prioriteti, raspodjela odgovornosti i odnos prema politikama koje HDZ trenutačno provodi.
Suradnja HDZ-a i Domovinskog pokreta nakon izbora 2024. često se spominje kao primjer dogovora stranaka koje su prethodno zastupale različita stajališta o pojedinim ideološkim pitanjima.
Ipak, takvo iskustvo ne znači da bi budući pregovori s eventualnim Štimčevim blokom imali jednak tijek ili rezultat.
Vukovarska koalicija traži zajednički politički nastup
U razgovorima o okupljanju desnice važnu ulogu ima Vukovarska koalicija, koju čine DOMiNO, Hrvatski suverenisti, HSP i Blok za Hrvatsku.
U političkim raspravama spominje se i mogućnost suradnje sa strankom Jedino Hrvatska, koju predvodi Tomislav Jonjić.
Riječ je o strankama i političkim organizacijama koje imaju slična stajališta o dijelu nacionalnih i ideoloških pitanja, ali se razlikuju prema organizacijskoj strukturi, dosadašnjim savezima i odnosu prema HDZ-u.
Štimčeva prepoznatljivost iz nogometne karijere jedan je od razloga zbog kojih se njegovo ime pojavilo u razgovorima o zajedničkom političkom nastupu.
Zagovornici inicijative smatraju da bi poznata osoba na čelu takvog projekta mogla privući pozornost javnosti i olakšati predstavljanje zajedničkog programa.
Pritom se često spominje primjer Miroslava Škore, pod čijim je vodstvom Domovinski pokret na parlamentarnim izborima 2020. osvojio približno 11 posto glasova.
Međutim, okolnosti tih izbora, tadašnji odnosi među strankama i sastav biračkog tijela ne predstavljaju pouzdanu osnovu za zaključke o budućim izbornim rezultatima Štimčeve inicijative.
Političke rasprave o aferi s otpadom
U kontekstu budućih odnosa na desnici komentira se i aktualna rasprava o gospodarenju otpadom, koja je izazvala prosvjede i kritike Vladinih odluka.
Oporbene stranke problematiziraju odgovornost državnih institucija i način na koji se pristupa zbrinjavanju otpada, dok premijer Plenković odbacuje dio njihovih optužbi i tvrdi da se pojedine odluke neopravdano politiziraju.
U dijelu političkih komentara iznosi se ocjena da bi ta tema mogla utjecati na odnose HDZ-a s postojećim i potencijalnim koalicijskim partnerima.
Raspravlja se i o odnosima HDZ-a s Mostom, čiji predstavnici nastavljaju oštro kritizirati premijera. Most je zajedno s dijelom lijeve oporbe podržao inicijativu za opoziv Plenkovića i njegove Vlade.
Mostov zastupnik Marin Miletić redovito objavljuje videozapise u kojima iznosi teške optužbe na račun premijera, što dodatno pokazuje razinu političkog sukoba između dviju stranaka.
Takvi odnosi važan su dio rasprave o mogućim budućim koalicijama, iako odluke o njima ovise o vodstvima stranaka i političkim okolnostima nakon izbora.
Spominju se mogući kanali komunikacije
U političkim krugovima pojavljuju se i nagađanja o mogućim kontaktima između predstavnika HDZ-a i osoba uključenih u Štimčev politički projekt.
Prema tvrdnjama neimenovanih sugovornika iz HDZ-a navedenih u izvornom tekstu, jednu od mogućih posredničkih uloga mogao bi imati Mario Radić.
Radić je prije osnivanja DOMiNO-a djelovao u Domovinskom pokretu te je sudjelovao u političkim procesima povezanima s odnosima te stranke i HDZ-a.
Među potencijalnim poveznicama spominju se i dugogodišnja poznanstva iz sportskih, poslovnih i lokalnih krugova u Dalmaciji.
Štimac je profesionalno i osobno povezan sa Splitom i drugim dijelovima Dalmacije, gdje djeluju brojni lokalni dužnosnici HDZ-a. Prema navodima neimenovanih izvora, upravo bi takva poznanstva mogla poslužiti za neformalne razgovore.
U istom se kontekstu spominju pojedinci iz HDZ-a u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kao i osobe povezane s političkim strukturama u Hercegovini.
Ipak, zasad nema javne potvrde da su preko tih kontakata započeli pregovori o budućoj koaliciji.
U nagađanjima se spominju i Kopal te Brkić
Dio političkih komentara usmjeren je i na moguće sudjelovanje HDZ-ovih stranačkih stratega u eventualnom uspostavljanju kontakata sa Štimcem.
Među imenima koja se spominju nalazi se Robert Kopal, koji je ranije sudjelovao u strateškim i analitičkim poslovima povezanima s HDZ-om.
Neimenovani izvori iz stranke iznose pretpostavku da bi Kopal mogao imati ulogu u mogućim budućim razgovorima, no nema javno dostupne potvrde da mu je takva zadaća povjerena.
Spominju se i pojedinci povezani s nekadašnjim desnim krilom HDZ-a, braniteljskim krugovima te bivšim visokim stranačkim dužnosnikom Milijanom Brkićem.
Štimčeva poznanstva iz tih krugova navode se kao moguće osobne poveznice, ali njihovo postojanje ne potvrđuje politički dogovor.
Slična nagađanja odnose se i na njegove kontakte s pojedincima iz HDZ-a BiH. U tom se kontekstu spominje i politička suradnja Plenkovića s vodstvom sestrinske stranke u Bosni i Hercegovini.
Štimac zasad nastupa kao kritičar Plenkovićeve politike
Unatoč nagađanjima o mogućoj budućoj suradnji, Štimac se trenutačno javno predstavlja kao kritičar Plenkovićeva HDZ-a.
Njegov politički angažman povezan je s nastojanjem da se okupi dio desnih stranaka koje nisu zadovoljne sadašnjim političkim odnosima.
Istodobno, među tim strankama postoje različita stajališta o tome treba li nastupati zajednički, tko bi trebao predvoditi takvu inicijativu i kakav odnos zauzeti prema postojećoj parlamentarnoj većini.
U političkim raspravama spominje se i mogućnost da bi Štimac, zbog dugogodišnjeg iskustva u nogometu, u nekom budućem koalicijskom dogovoru mogao preuzeti odgovornost za područje sporta.
Takvi prijedlozi zasad ostaju na razini nagađanja. Nije potvrđeno da je Štimcu ponuđena bilo kakva državna funkcija niti da se o tome vode službeni pregovori.
Konačan oblik političkog projekta još nije poznat
Štimčev ulazak u politiku otvorio je nekoliko pitanja koja se odnose na organizaciju desnih stranaka, njihove međusobne odnose i moguće buduće koalicije.
DOMiNO i pojedini predstavnici Vukovarske koalicije pokazuju interes za njegov angažman, dok Most i Domovinski pokret zasad ne prihvaćaju inicijativu o zajedničkom okupljanju.
Ostaje otvoreno hoće li razgovori rezultirati formalnim savezom, zajedničkom izbornom listom ili nekim drugim oblikom političke suradnje.
Jednako tako, nagađanja o mogućim kontaktima s HDZ-om potrebno je razlikovati od potvrđenih političkih dogovora. Štimac trenutačno nastupa kao kritičar vladajuće stranke, a eventualna suradnja s njom nije službeno najavljena.
Njegovi sljedeći politički potezi i odluke stranaka uključenih u razgovore pokazat će kakav će organizacijski oblik dobiti inicijativa o ujedinjenju desnice.
