Suradnja SDP-a i Možemo posljednjih je mjeseci postala jedna od važnijih tema hrvatske političke scene. Dvije oporbene stranke zajednički nastupaju protiv Vlade Andreja Plenkovića, a njihove kampanje usmjerene su ponajprije na inflaciju, gospodarska pitanja i slučaj nezakonitog odlaganja otpada u Lici.
Nakon kampanje pod nazivom “Plenkovićeva inflacija”, SDP i Možemo posljednjih su tjedana pojačali kritike Vlade zbog ekoloških problema, koristeći i izraz “Plenkovićeva ekomafija”.
Istodobno su u Hrvatskom saboru pokrenuli inicijativu za izglasavanje nepovjerenja premijeru i Vladi, dok njihovi čelnici najavljuju još snažniju suradnju i pripremu zajedničkog programa za sljedeće parlamentarne izbore.
Međutim, rezultati nedavno održanih izbora za gradske kotare i mjesne odbore u Splitu otvorili su pitanje koliko se politička suradnja na nacionalnoj razini uspješno prenosi na lokalni teren.
SDP i Možemo najavljuju zajednički nastup
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i jedna od vodećih političarki Možemo Sandra Benčić posljednjih mjeseci ističu prednosti suradnje svojih stranaka.
Prema njihovim javnim istupima, zajednički nastup trebao bi omogućiti snažnije suprotstavljanje HDZ-u, a formalizacija koalicije najavljivana je za listopad.
Hajdaš Dončić poručio je i da u budućim političkim sukobima više neće biti “prefin” kao što je, prema vlastitoj ocjeni, bio dosad.
Čelnici dviju stranaka pritom se pozivaju na rezultate istraživanja javnog mnijenja, prema kojima njihov zbrojeni rejting premašuje potporu HDZ-u za približno pet postotnih bodova.
Vjeruju da bi zajednički nastup na parlamentarnim izborima 2028. mogao donijeti dodatni učinak i omogućiti promjenu vlasti.
Hajdaš Dončić uvjeren u snagu saveza
Predsjednik SDP-a posebno naglašava da se dvije stranke politički i organizacijski nadopunjuju.
“Mi imamo nacionalnu organizaciju i gospodarska rješenja, a Možemo ima svoju zelenu i urbanu političku prepoznatljivost. Ma, mi smo ‘match made in heaven’”, poručio je Hajdaš Dončić.
Sandra Benčić također odbacuje mogućnost ozbiljnijih nesuglasica koje bi ugrozile suradnju.
“Bad news, dečki iz HDZ-a, neće vam uspjeti pokušaj razdora nas i SDP-a.”
Iz koalicijskih redova stiže i poruka:
“Naš je savez čvrst kao beton! Šaljemo HDZ u opoziciju!”
Unatoč takvim najavama, lokalni izbori u Splitu pokazali su da zajednički nastup ne mora automatski rezultirati većom potporom birača u svim dijelovima Hrvatske.
HDZ ostvario uvjerljiv rezultat u Splitu
Na izborima za 27 gradskih kotara i sedam mjesnih odbora u Splitu HDZ je, prema iznesenim rezultatima, ostvario pobjedu u 22 kotara i odbora, dok je koalicija SDP-a i Možemo pobijedila u četiri.
Takav rezultat predstavlja važan politički uspjeh splitskog HDZ-a, koji predvodi gradonačelnik Tomislav Šuta.
HDZ je izborne rezultate predstavio kao potvrdu potpore svojoj lokalnoj politici, a na stranačkim internetskim stranicama objavljena je i karta Splita na kojoj su plavom bojom označena područja u kojima je stranka pobijedila.
S druge strane, u javnim objavama SDP-a i Možemo naglasak je ostao na zajedničkim političkim aktivnostima i kritikama HDZ-a, dok rezultat splitskih izbora nije dobio jednaku pozornost.
Upravo je taj kontrast postao povod za raspravu o stvarnoj snazi najavljenog oporbenog saveza.
Jesu li splitski izbori bili prvi ozbiljniji test koalicije?
Rezultate izbora za gradske kotare potrebno je promatrati u kontekstu njihove lokalne prirode.
Na takvim izborima izlaznost je tradicionalno znatno niža nego na parlamentarnim izborima, a birači često odlučuju na temelju konkretnih komunalnih pitanja i prepoznatljivosti lokalnih kandidata.
Zbog toga se njihovi rezultati ne mogu izravno preslikati na nacionalnu političku scenu.
Ipak, SDP i Možemo sami su tijekom kampanje pridavali važnost zajedničkom nastupu u Splitu.
Prilikom predstavljanja izbornih lista isticali su da ih povezuje “borba protiv toksičnog HDZ-a”, dok su suradnju opisivali kao mogući model budućeg povezivanja oporbenih stranaka.
Split je pritom predstavljan kao primjer koji bi mogao pokazati prednosti zajedničkog nastupa i izbjegavanja rasipanja oporbenih glasova.
Zbog toga rezultat izbora otvara pitanje koliko je taj model u ovom trenutku učinkovit.
Problemi lokalnih organizacija
Jedno od mogućih objašnjenja rezultata odnosi se na organizacijsku snagu SDP-a i Možemo u Splitu.
SDP je posljednjih godina izgubio dio nekadašnjeg političkog utjecaja u gradu, a izbor lokalnog stranačkog vodstva također je bio praćen poteškoćama.
Za predsjednika splitskog SDP-a izabran je Danijel Kukoč, dok je organizacijska prisutnost stranke Možemo u Splitu znatno slabija nego u Zagrebu.
Upravo se razlike u razvijenosti lokalnih organizacija nameću kao jedan od izazova za buduću suradnju dviju stranaka.
Nacionalna prepoznatljivost političkih lidera može pridonijeti vidljivosti koalicije, ali na lokalnim izborima važnu ulogu imaju terenski rad, kandidati i konkretne teme koje zanimaju stanovnike pojedinih četvrti.
Dodatno je zanimljivo da su nezavisne liste, promatrane zajedno, osvojile više kotara i mjesnih odbora od koalicije SDP-a i Možemo.
To pokazuje da dio birača koji ne podržavaju HDZ svoje povjerenje ne mora nužno dati najvećim oporbenim strankama.
Različiti izazovi za SDP i Možemo
Iako nastupaju kao partneri, SDP i Možemo nalaze se u različitim političkim i organizacijskim okolnostima.
Možemo već šestu godinu sudjeluje u upravljanju Zagrebom, gdje se suočava s kritikama zbog komunalnih problema i štrajka radnika ZET-a i Čistoće.
SDP se, s druge strane, pokušava vratiti na državnu vlast nakon dugogodišnjeg razdoblja provedenog u oporbi.
Stranka je tijekom proteklih godina izgubila vlast i u nekim gradovima u kojima je tradicionalno imala snažnu političku potporu, među kojima se izdvajaju Rijeka, Sisak, Čakovec i Korčula.
Takvi rezultati dodatno naglašavaju važnost jačanja lokalnih organizacija ako SDP želi ostvariti ambiciju povratka na nacionalnu vlast.
Za Hajdaša Dončića, koji se sve češće spominje kao mogući premijerski kandidat oporbenog saveza, to predstavlja i osobni politički izazov.
HDZ slavio i u dijelovima grada u kojima je ljevica bila snažna
Splitski izbori donijeli su HDZ-u uspjeh i u pojedinim gradskim područjima u kojima su lijeve i liberalne političke opcije ranije ostvarivale dobre rezultate.
Jedan od takvih primjera je kotar Grad, u kojem je poražen bivši splitski dogradonačelnik Bojan Ivošević.
HDZ je pobjedu predstavio kao potvrdu političkog smjera koji zagovara gradonačelnik Tomislav Šuta.
Tijekom kampanje Šuta je naglašavao komunalne projekte i svakodnevne probleme stanovnika, dok su SDP i Možemo velik dio zajedničkog nastupa temeljili na kritikama HDZ-a i potrebi političkih promjena.
Rezultati upućuju na mogućnost da su konkretne lokalne teme i prepoznatljivost kandidata imali značajnu ulogu u odlukama birača.
Ipak, za preciznije zaključke o motivima glasanja bila bi potrebna detaljnija analiza izlaznosti i rezultata po pojedinim kotarima.
Nezavisne liste također ostvarile zapažen rezultat
Osim HDZ-ova uspjeha, pažnju privlači i rezultat nezavisnih lista.
Prema iznesenim podacima, nezavisne liste zajedno su osvojile približno dvostruko više kotara i mjesnih odbora od koalicije SDP-a i Možemo.
Njihov rezultat pokazuje da na lokalnoj razini postoji prostor za političke opcije koje nisu dio najvećih stranačkih blokova.
Za SDP i Možemo to može biti upozorenje da nezadovoljstvo birača HDZ-om samo po sebi nije dovoljno za osvajanje njihove potpore.
Na izborima se nije uspio značajnije nametnuti ni Most, koji nije ostvarenim rezultatima zauzeo istaknutije mjesto među pobjedničkim listama.
Može li splitski rezultat utjecati na buduću strategiju?
Ishod izbora u Splitu ponovno je otvorio pitanje treba li oporbena suradnja biti usmjerena ponajprije na zajedničko protivljenje HDZ-u ili na predstavljanje prepoznatljivih programa i lokalnih rješenja.
Za SDP i Možemo jedan od ključnih izazova bit će širenje političke potpore izvan područja u kojima tradicionalno ostvaruju bolje rezultate.
To posebno vrijedi za Dalmaciju te istočne i južne dijelove Hrvatske, gdje HDZ i pojedine lokalne političke opcije imaju snažnu organizacijsku prisutnost.
Splitski rezultat ne može se smatrati pouzdanom prognozom parlamentarnih izbora 2028. godine, ali predstavlja konkretan pokazatelj izazova s kojima se oporbena koalicija suočava na terenu.
Pred koalicijom važna politička odluka
SDP i Možemo nastavljaju najavljivati zajednički politički program i snažniji nastup protiv HDZ-a.
Njihovi čelnici vjeruju da bi povezivanje organizacijske mreže SDP-a s urbanom i zelenom političkom prepoznatljivošću Možemo moglo privući širi krug birača.
Međutim, splitski izbori pokazali su da se takva očekivanja neće nužno ostvariti u svakom gradu i na svakoj razini političkog natjecanja.
Za budućnost njihove suradnje važni će biti sposobnost jačanja lokalnih organizacija, izbor prepoznatljivih kandidata i predstavljanje konkretnih rješenja za probleme građana.
Upravo bi ti čimbenici, uz nacionalne političke okolnosti, mogli imati važnu ulogu u procjeni uspješnosti saveza SDP-a i Možemo u razdoblju do sljedećih parlamentarnih izbora.
