Najnoviji službeni podaci o gospodarenju otpadom u Hrvatskoj otkrili su niz problema koji otvaraju pitanja o učinkovitosti postojećeg sustava. Unatoč ulaganjima u infrastrukturu i višegodišnjim najavama poboljšanja, pojedini pokazatelji upućuju na ozbiljne nedostatke u odlaganju, obradi i nadzoru otpada.
Posebno se izdvajaju slučajevi odlagališta koja se službeno vode kao zatvorena, iako se na njima i dalje evidentiraju određene količine otpada. Istodobno, velik broj lokacija na kojima je otpad nezakonito odbačen još uvijek nije očišćen.
Ministarstvo objavilo podatke o odlagalištima
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u rujnu 2026. godine objavilo je izvješće o odlaganju otpada tijekom 2025.
Dokument obuhvaća količine odloženog otpada, status pojedinih odlagališta i njihove preostale kapacitete.
Prema službenim evidencijama, od 2005. do kraja 2025. godine u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 318 službenih odlagališta.
Od tog broja 237 odlagališta imalo je status zatvorenog, dok je njih 81 ostalo aktivno.
Međutim, detaljnija analiza podataka pokazala je da na pojedinim zatvorenim lokacijama odlaganje otpada nije u potpunosti prestalo.
Na dvije zatvorene lokacije evidentirano gotovo 1800 tona otpada
Tijekom 2025. godine na dvama odlagalištima koja se službeno vode kao zatvorena prijavljeno je ukupno gotovo 1800 tona otpada.
Prvi je slučaj Ajdanovac kod Vrgorca, odlagalište koje je zatvoreno u listopadu 2019. godine.
Unatoč tom statusu, tijekom prošle godine ondje je evidentirano 1448 tona miješanog komunalnog otpada.
Prema podacima Ministarstva, odlaganje na toj lokaciji nastavljeno je svake godine u razdoblju od 2020. do 2025.
Drugi je primjer odlagalište Brdo Košer na otoku Braču, koje se vodi kao zatvoreno od siječnja 2020. godine.
Na toj je lokaciji tijekom 2025. evidentirano približno 330 tona otpada koji sadrži azbest.
Ipak, okolnosti odlaganja na tim dvjema lokacijama nisu jednake.
Prema istraživanju RTL Detektora, upravitelj Ajdanovca navodi da se otpad zaprima na privremenoj plohi, dok upravitelj odlagališta Brdo Košer tvrdi da se azbest zbrinjava u posebnoj, za tu namjenu uređenoj kazeti.
Važno je naglasiti da evidentiranje otpada na zatvorenom odlagalištu samo po sebi ne dokazuje nezakonito postupanje. Za takav zaključak potrebno je utvrditi uvjete izdanih dozvola i način na koji se otpad zaprima.
Zatraženo očitovanje Državnog inspektorata
Nakon novinarskih upita Ministarstvo je 13. listopada zatražilo dodatno očitovanje Državnog inspektorata.
Cilj je razjasniti zašto se na lokacijama sa statusom zatvorenih odlagališta i dalje evidentira zaprimanje otpada te jesu li sve aktivnosti provedene u skladu s propisima.
Posebno je važno utvrditi postoje li odgovarajuće dozvole za korištenje privremenih ploha i zasebnih prostora za odlaganje određenih vrsta otpada.
Tek nakon provjere tih okolnosti moguće je donijeti zaključak o zakonitosti postupanja na pojedinim lokacijama.
Tisuće lokacija s odbačenim otpadom još nisu očišćene
Osim pitanja službenih odlagališta, drugi podaci Ministarstva ukazuju na velik problem nezakonitog odbacivanja otpada u okoliš.
Prema izvješću, krajem 2025. godine na čak 13.554 evidentirane lokacije koje su komunalni redari preuzeli u obradu još uvijek se nalazio odbačeni otpad.
Istodobno je s 3641 lokacije otpad uklonjen.
To znači da približno četiri od pet lokacija obuhvaćenih tim evidencijama još nisu bile očišćene.
Ukupna procijenjena količina prijavljenog odbačenog otpada dosezala je gotovo 273 tisuće tona.
Dodatnu zabrinutost izaziva podatak o 842 evidentirane lokacije na kojima je otpad odbačen u podzemlje.
Riječ je o problemu koji treba razlikovati od gospodarenja otpadom na službenim odlagalištima jer se odnosi na nepropisno odbacivanje otpada u okoliš.
Hrvatska godišnje odlaže više od milijun tona otpada
Prema službenim podacima, na hrvatskim odlagalištima tijekom 2025. godine završilo je približno 1,51 milijun tona otpada.
To predstavlja smanjenje od oko šest posto u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupni prijavljeni preostali kapacitet hrvatskih odlagališta iznosio je približno 12,66 milijuna tona.
Kada bi se taj podatak jednostavno usporedio s godišnjim količinama odlaganja, dobilo bi se oko osam godina raspoloživog prostora.
Međutim, takva računica ne može se smatrati pouzdanom procjenom trajanja kapaciteta.
Razlog je činjenica da odlagališta nisu jednako raspoređena po Hrvatskoj, a razlikuju se i prema vrstama otpada koje smiju primati.
Karepovac pokazuje problem neravnomjernih kapaciteta
Jedan od primjera velikog opterećenja pojedinih odlagališta jest splitski Karepovac.
Tijekom 2025. godine ondje je odloženo gotovo 114 tisuća tona otpada, dok je prijavljeni preostali kapacitet iznosio približno 87 tisuća tona.
Takvi podaci pokazuju da ukupni nacionalni kapacitet ne pruža potpunu sliku stanja u pojedinim dijelovima zemlje.
Dok neka odlagališta raspolažu većim preostalim prostorom, druga se suočavaju sa znatno izraženijim ograničenjima.
Zbog toga je za dugoročno planiranje potrebno promatrati stvarne kapacitete pojedinih lokacija, dostupnu infrastrukturu i mogućnosti obrade različitih vrsta otpada.
Hrvatsku do 2035. očekuje važan cilj
Prema propisanim ciljevima, Hrvatska do 2035. godine mora smanjiti udio komunalnog otpada koji završava na odlagalištima na najviše deset posto.
Ostvarenje tog cilja zahtijeva znatno učinkovitije odvajanje otpada, povećanje recikliranja i razvoj infrastrukture za njegovu obradu.
Stručnjaci Danko Fundurulja i Renato Šarc upozoravaju na važnost kvalitetnijeg nadzora, dodatnih infrastrukturnih ulaganja i uspostave sustava koji će omogućiti ponovno iskorištavanje većeg dijela korisnih materijala.
Pritom se dugoročno rješenje ne može temeljiti isključivo na otvaranju novih odlagališta ili proširivanju postojećih kapaciteta.
Objavljeni podaci stoga otvaraju dva ključna pitanja: pod kojim se uvjetima otpad i dalje zaprima na pojedinim službeno zatvorenim lokacijama te može li Hrvatska dovoljno brzo unaprijediti sustav kako bi odlaganje prestalo biti jedno od glavnih rješenja u gospodarenju otpadom.
