Nakon incidenata u Splitu uoči utakmice Hajduka i Ajaxa ponovno se otvorila rasprava o učinkovitosti hrvatskog pravosuđa i vremenu potrebnom za donošenje pravomoćnih sudskih odluka.
Dok predstavnici policije i pravosuđa raspravljaju o odgovornosti za dugotrajne postupke, u javnost su dospjeli podaci o dvama ranijim slučajevima povezanima s navijačkim izgredima.
Oba postupka završila su zastarom, zbog čega nije došlo do pravomoćnog izricanja sankcija, a troškovi su pali na teret državnog proračuna.
Božinović upozorio na važnost brzog kažnjavanja
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović komentirao je postupanje nadležnih institucija nakon nedavnih događaja u Splitu.
Istaknuo je da bi pravodobno donošenje sudskih odluka moglo imati važnu preventivnu ulogu i pridonijeti smanjenju budućih navijačkih incidenata.
Govoreći o aktivnostima policije tijekom ove godine, spomenuo je približno 150 prekršajnih prijava.
Prema njegovu stajalištu, brže okončavanje postupaka i izricanje sankcija mogli bi djelovati odvraćajuće na osobe koje sudjeluju u sličnim događajima.
Međutim, njegove su izjave izazvale reakciju Udruge hrvatskih sudaca.
Iz Udruge su poručili da se odgovornost za trajanje postupaka ne može pripisivati isključivo sudovima bez potpune analize svih okolnosti.
Zatražili su provjerljive podatke o radu svih uključenih institucija, uključujući policiju, kako bi se moglo utvrditi gdje nastaju zastoji.
Objavljeni detalji dvaju ranijih postupaka
Jutarnji list objavio je podatke o ranijim prekršajnim postupcima protiv dijela navijača kojima je nakon nedavnih splitskih događaja određen istražni zatvor.
Posebno su izdvojeni slučajevi Roka Šalova i Dominika Lele, koji su se ranije našli u postupcima povezanima s događajima na nogometnim okupljanjima.
Iako je riječ o odvojenim predmetima, oba su završila na sličan način.
Naime, postupci nisu pravomoćno dovršeni prije isteka zakonskog roka za prekršajni progon.
Protiv Šalova podnesen optužni prijedlog još 2022. godine
Prvi slučaj odnosi se na Roka Šalova i još jedanaestoricu navijača protiv kojih je riječka policija 10. kolovoza 2022. podnijela optužni prijedlog.
Teretilo ih se za kršenje Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, a predmet se odnosio na događaj od 8. svibnja iste godine.
Nakon gotovo tri godine sudskog postupka, 10. travnja 2025. donesena je osuđujuća presuda.
Međutim, ona nije postala pravomoćna.
Tijekom daljnjih postupovnih radnji, uključujući dostavu presude i mogućnost podnošenja žalbe, istekao je zakonski rok za prekršajni progon.
Zbog nastupanja zastare postupak je 30. srpnja 2026. obustavljen.
Takav završetak znači da ranije donesena osuđujuća presuda nije rezultirala pravomoćnom sankcijom.
Zastarom završio i postupak protiv Dominika Lele
Drugi predmet povezan je s događajima na pomoćnom igralištu Poljuda tijekom juniorske utakmice Hajduka i Dugopolja.
Prema optužbi, Dominik Lela je 26. svibnja 2021. zajedno s većom skupinom navijača ušao na tribinu unatoč tome što se utakmica trebala održati bez gledatelja.
U navodima iz postupka istaknuto je da su navijači ušli na tribinu iako ih je redarska služba upozoravala da to nije dopušteno.
Ni taj predmet nije pravomoćno dovršen prije isteka zakonskog roka.
Zastara je nastupila u svibnju 2025. godine, a Općinski prekršajni sud u Splitu 11. lipnja iste godine donio je odluku kojom je utvrđen takav završetak postupka.
Time je daljnje vođenje predmeta postalo pravno onemogućeno.
Troškovi postupaka pali na teret državnog proračuna
Posebnu pozornost privukle su i financijske posljedice obustave postupaka.
Budući da su oba predmeta završila zastarom, osobe obuhvaćene tim postupcima nisu morale platiti prekršajne kazne ni pripadajuće troškove.
Troškovi obustavljenih postupaka pali su na teret državnog proračuna, u skladu s pravilima propisanima Prekršajnim zakonom.
Članak 140. tog zakona uređuje pitanje troškova u slučajevima kada se prekršajni postupak obustavlja.
Pritom je važno razlikovati snošenje sudskih troškova od izravne isplate novca okrivljenicima.
U navedenim slučajevima nije riječ o tome da je država navijačima isplatila novčanu naknadu, nego o tome da je iz proračuna snosila odgovarajuće troškove postupaka.
Slučajevi ponovno otvorili pitanje odgovornosti
Objavljeni podaci dodatno su potaknuli raspravu o učinkovitosti pravosudnog sustava, osobito u predmetima povezanima s navijačkim izgredima.
U prvom slučaju sud je donio osuđujuću presudu, ali ona nije postala pravomoćna prije nastupanja zastare. U drugom predmetu zakonski rok također je istekao prije pravomoćnog završetka postupka.
Takvi ishodi pokazuju koliko je važno da se postupci vode i dovršavaju unutar propisanih rokova.
Istodobno, iz samih podataka o zastari nije moguće zaključiti koja je institucija odgovorna za trajanje pojedinog predmeta bez detaljnog uvida u sve postupovne radnje.
Dok ministar Božinović naglašava potrebu za bržim kažnjavanjem, a Udruga hrvatskih sudaca traži cjelovitu analizu rada nadležnih tijela, ovi slučajevi pokazuju kakve posljedice može imati izostanak pravomoćne odluke prije isteka zakonskog roka.
