Hrvatska bi za 2027. godinu mogla zatražiti potpuno ili djelomično smanjenje svojeg doprinosa europskom mehanizmu solidarnosti u području migracija. Tu joj mogućnost otvara nova procjena Europske komisije, koja ju je svrstala među države suočene s ozbiljnom migracijskom situacijom zbog pritisaka nakupljenih tijekom posljednjih pet godina.
Takav status ne znači da je izuzeće već odobreno. Hrvatska može podnijeti zahtjev, a odluku o smanjenju obveza donosi Vijeće Europske unije. Upravo će daljnji dogovori pokazati kakve će konkretne obveze Zagreb imati u sljedećoj godini.
Uz Hrvatsku, u istoj su skupini Bugarska, Češka, Estonija, Austrija i Poljska. Komisija pritom promatra višegodišnje opterećenje nacionalnih sustava, a ne samo dolaske zabilježene tijekom jedne godine.
Zašto je Hrvatska posebno izdvojena
Prema podacima iz izvješća, u razdoblju od 1. srpnja 2025. do 30. lipnja 2026. na hrvatskom teritoriju zabilježeno je 78 posto svih nezakonitih dolazaka duž zapadnobalkanske rute.
Taj podatak odnosi se na navedenu rutu, a ne na ukupan broj nezakonitih dolazaka u Europsku uniju. Važan je za razumijevanje položaja Hrvatske kao države na vanjskoj granici Unije i opterećenja povezanog s nadzorom granice.
Kada se broj nezakonitih prelazaka usporedi s brojem stanovnika i bruto domaćim proizvodom, Hrvatska je, prema izvješću, imala drugi najveći pokazatelj među članicama. Zabilježila je i najveći broj odbijanja ulaska u relativnim pokazateljima.
Komisija upozorava da bi znatniji rast dolazaka mogao dodatno opteretiti hrvatski migracijski sustav i sustav azila. Procjena zato uključuje i mogućnost budućih promjena na migracijskim rutama, uz već postojeće obveze.
Dvije kategorije, različite mogućnosti
Hrvatska je istodobno uvrštena među 15 država kojima prijeti migracijski pritisak. Ta kategorija omogućuje prioritetni pristup stalnom paketu europskih instrumenata za potporu upravljanju migracijama.
Među državama u toj skupini nalaze se i Njemačka, Francuska, Slovenija, Nizozemska i Finska. Razlozi njihova uvrštavanja mogu se razlikovati: od nezakonitih dolazaka i nedopuštenih kretanja između članica do broja zahtjeva za azil i osoba pod privremenom zaštitom.
Komisija u procjeni uzima u obzir i rizik političkog iskorištavanja migracija radi stvaranja pritiska na države članice.
Pritom je važna razlika između dviju kategorija u kojima se Hrvatska nalazi. Status države izložene riziku omogućuje pristup dodatnoj potpori i praćenje situacije. Mogućnost traženja smanjenja doprinosa proizlazi iz zasebne procjene o ozbiljnoj migracijskoj situaciji zbog višegodišnjeg opterećenja.
Prihvat ljudi nije jedini oblik doprinosa
Mehanizam solidarnosti predviđen je za raspodjelu odgovornosti među članicama, kako države pod najvećim pritiskom ne bi same snosile teret upravljanja migracijama i zahtjevima za zaštitu.
Države svoj doprinos mogu ostvariti na više načina. Među njima su premještanje tražitelja azila iz opterećenih članica, financijska potpora te drugi oblici pomoći, uključujući osoblje i materijalnu potporu.
Zato sudjelovanje u mehanizmu ne znači automatski da svaka članica mora prihvatiti određeni broj ljudi. Sustav predviđa izbor oblika doprinosa, dok konkretne obveze ovise o dogovoru i odluci Vijeća.
Za potporu iz mehanizma u novoj su procjeni izdvojeni Cipar, Grčka, Italija i Španjolska. Komisija je utvrdila da se te zemlje suočavaju s migracijskim pritiskom zbog nerazmjernog broja dolazaka tijekom prethodnog razdoblja.
Što to znači za građane Hrvatske
Za Hrvatsku je praktično važno hoće li se pri određivanju novih obveza dovoljno uzeti u obzir postojeći troškovi, rad granične policije i kapaciteti sustava azila. Moguće smanjenje doprinosa značilo bi priznavanje dijela tog opterećenja pri raspodjeli odgovornosti za 2027.
Objavljena procjena sama po sebi ne donosi odluku o novim prihvatnim centrima, broju osoba koje bi Hrvatska prihvatila ili konkretnim financijskim izdvajanjima. Takvi zaključci ne mogu se izvesti samo iz uvrštavanja na europski popis.
Prijedlog mehanizma za 2027. zasad nije javan. Nakon što Vijeće usvoji odluku, doprinosi država članica postat će javni i pravno obvezujući. Do tada ostaje otvoreno koliki će biti konačan hrvatski doprinos i hoće li Zagrebu biti odobreno njegovo smanjenje.
