Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović predstavljat će Hrvatsku na summitu NATO-a koji se 7. i 8. srpnja održava u Ankari. Riječ je o prvom velikom okupljanju čelnika Saveza nakon prošlogodišnjeg sastanka u Den Haagu, na kojem su države članice prihvatile političku obvezu da do 2035. godine povećaju izdvajanja za obranu na pet posto bruto domaćeg proizvoda.
Takav smjer rezultat je promijenjenih sigurnosnih okolnosti, ali i snažnog pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji od početka svojeg novog mandata inzistira na tome da europske članice preuzmu veći dio odgovornosti za vlastitu sigurnost.
Od oštrih kritika do potpisa zajedničke deklaracije
Uoči prošlogodišnjeg summita Milanović je u Hrvatskoj otvoreno kritizirao planove o velikom povećanju vojnih izdvajanja. Tvrdio je da Hrvatska ne bi trebala prihvaćati financijske obveze koje premašuju njezine mogućnosti, a takav stav doveo je do novih prijepora s Vladom i premijerom Andrejem Plenkovićem, koji je podržao zajednički dogovor saveznika.
Ipak, na samom sastanku u Den Haagu predsjednik nije javno osporavao donesene zaključke. Hrvatska je potpisala završnu deklaraciju, a Milanović tijekom summita nije ponovio kritike koje je prethodno iznosio u domaćoj javnosti.
Nakon povratka uslijedile su prozivke iz HDZ-a, čiji su predstavnici tvrdili da predsjednik u međunarodnom okruženju nastupa znatno suzdržanije nego u Hrvatskoj.
Nastavio kritizirati NATO i pomoć Ukrajini
Posljednjih mjeseci Milanović je dodatno pojačao kritike prema NATO-u i Europskoj uniji. Više je puta poručio kako Hrvatska neće ulagati u obranu isključivo zato što to traže saveznici, nego u skladu sa svojim mogućnostima.
Istodobno je osporavao pojedine vojne nabave, uključujući kupnju njemačkih tenkova Leopard, za koje smatra da predstavljaju preskupu investiciju. Protivio se i nastavku vojne pomoći Ukrajini, ponavljajući kako Hrvatska ne bi trebala sudjelovati u sukobu koji, prema njegovoj ocjeni, nije njezin rat.
Novi prijepor otvorio je odlazak vojske u Pariz
Napetosti između predsjednika Republike i Vlade dodatno su porasle zbog planiranog sudjelovanja Hrvatske vojske na vojnom mimohodu u Parizu povodom Dana pada Bastilje.
Milanović smatra da o upotrebi Oružanih snaga odlučuje vrhovni zapovjednik te da bez njegove suglasnosti vojska ne može sudjelovati u takvim aktivnostima. Uz to je upozorio kako pariški mimohod vidi kao dio šire političke inicijative povezane s tzv. Koalicijom voljnih, koja bi u budućnosti mogla imati ulogu u Ukrajini.
S druge strane, premijer Andrej Plenković tvrdi da je riječ o protokolarnom događaju koji ne predstavlja političku odluku o uključivanju Hrvatske u bilo kakvu vojnu operaciju.
U fokusu i načelnik Glavnog stožera
Spor je otvorio pitanje položaja načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida, koji se našao između različitih tumačenja predsjednika Republike i Vlade.
Dok predsjednik inzistira na vojnoj hijerarhiji u kojoj je vrhovni zapovjednik posljednja instanca, iz Vlade smatraju da se u ovom slučaju radi o provedbi međunarodnih obveza koje proizlaze iz rada izvršne vlasti.
U političkim krugovima upozorava se da bi eventualna ostavka načelnika Glavnog stožera otvorila novu institucionalnu krizu, dok bi njegovo postupanje prema predsjednikovim uputama moglo dodatno zaoštriti odnose između Pantovčaka i Banskih dvora.
Hoće li u Ankari ostati pri svojim stavovima?
Pred novi summit ponovno se postavlja pitanje hoće li Milanović pred saveznicima iznijeti stavove koje posljednjih godina redovito iznosi u Hrvatskoj.
Predsjednik je više puta upozoravao da se Hrvatska ne smije uvlačiti u rat u Ukrajini te da NATO ne bi smio širiti sukob. Međutim, na međunarodnim sastancima dosad je uglavnom nastupao znatno opreznije nego pred domaćom javnošću.
Upravo zato dio političkih promatrača očekuje da će i ovoga puta izbjeći otvoreni sukob s ostalim državnicima te da neće javno dovoditi u pitanje zaključke Saveza.
Različit nastup u Hrvatskoj i inozemstvu
Milanović je tijekom svog predsjedničkog mandata često kritizirao Europsku uniju, NATO i zapadne politike prema Ukrajini. U domaćim istupima redovito upozorava na, kako tvrdi, pretjeranu militarizaciju Europe te zagovara oprezniji pristup međunarodnim sigurnosnim pitanjima.
Ipak, na međunarodnim sastancima dosad nije pokušavao blokirati zajedničke odluke niti je koristio mogućnost veta na ključne odluke Saveza.
Za razliku od pojedinih europskih čelnika koji svoje neslaganje otvoreno iznose i na sastancima Europske unije ili NATO-a, Milanović je u međunarodnom okruženju uglavnom birao diplomatski suzdržaniji pristup.
Hrvatska ostaje pouzdan saveznik
Sugovornici iz diplomatskih krugova smatraju da različiti stavovi predsjednika Republike i Vlade stvaraju određene političke nesuglasice, ali ne dovode u pitanje položaj Hrvatske unutar NATO-a.
Prema njihovim procjenama, međunarodni partneri hrvatsku vanjsku i sigurnosnu politiku prije svega promatraju kroz poteze Vlade, koja nastavlja provoditi obveze preuzete u okviru Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza.
Istodobno, predsjednik svojim javnim nastupima zadržava prepoznatljivu retoriku usmjerenu prema domaćoj političkoj sceni, dok se na međunarodnim skupovima uglavnom odlučuje za znatno umjereniji ton.
Hoće li i summit u Ankari potvrditi takav obrazac ili će predsjednik ovoga puta otvoreno iznijeti svoje kritike pred ostalim članicama NATO-a, pokazat će sastanci koji slijede.
