Dok se lideri država članica okupljaju na NATO summitu u Ankari, sve je više onih koji ovaj sastanak opisuju kao jedan od najznačajnijih u novijoj historiji Saveza nakon završetka Hladnog rata. Razlog tome nije samo nastavak sukoba u Ukrajini i sve izraženiji pritisak Rusije, već i povratak u prvi plan američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji na summit dolazi s vizijom koja bi mogla promijeniti dosadašnji model funkcioniranja NATO-a.
U diplomatskim krugovima posljednjih se mjeseci sve češće koristi izraz “NATO 3.0”. Iako nije riječ o službenom nazivu, tim se pojmom opisuje moguća nova etapa Saveza u kojoj bi Sjedinjene Američke Države imale manju ulogu glavnog sigurnosnog oslonca Europe, dok bi europske članice morale preuzeti veći dio odgovornosti za vlastitu obranu, ali i povećati financijska izdvajanja.
To bi značilo da Europa više ne bi mogla računati na automatsku američku intervenciju u svakoj sigurnosnoj krizi na svom kontinentu. Bivši hrvatski ministar, diplomat i vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević smatra da je već samo Trumpovo sudjelovanje na sastanku važan diplomatski trenutak.
“Važno je što na skupu sudjeluje predsjednik Trump. Poznato je da je namjeravao zaobići ovaj summit jer je bio nezadovoljan odnosom europskih saveznika prema Sjedinjenim Američkim Državama. No budući da se summit održava u Ankari, gdje je domaćin njegov prijatelj Recep Tayyip Erdogan, odlučio je ipak doći. Sama ta činjenica svojevrstan je uspjeh”, rekao je Kovačević za Dnevno.
Mijenja li Amerika svoj odnos prema Europi?
Trump već godinama kritizira europske članice NATO-a zbog nedovoljnih ulaganja u obranu, ističući da najveći dio tereta sigurnosti kontinenta snose američki porezni obveznici. Još tijekom prvog mandata upozoravao je da Sjedinjene Američke Države neće moći neograničeno jamčiti zaštitu državama koje ne izdvajaju dovoljno za vlastitu obranu.
Sada se čini da svoju raniju retoriku želi pretvoriti u konkretnu politiku.
Prema riječima Kovačevića, jedan od glavnih zaključaka summita već je unaprijed određen.
“Amerika će smanjiti svoje tradicionalne vojne snage u Europi i jasno je da Europa mora preuzeti veći dio odgovornosti za svoju obranu nego što je imala dosad. To će biti glavni ishod ovog summita”, kazao je.
NATO je već ranije donio odluke o povećanju obrambenih izdvajanja država članica, a sada Washington traži da se ti planovi provedu u praksi bez dodatnog odgađanja.
Za europske zemlje to bi značilo veća ulaganja u oružane snage, modernizaciju vojne opreme, jačanje domaće obrambene industrije i veću sposobnost samostalnog odgovora na sigurnosne izazove.
Analitičari smatraju da se NATO ne nalazi pred raspadom, već pred velikom promjenom unutarnjeg odnosa snaga. Ako se američka strategija nastavi provoditi, Savez bi mogao ostati jedinstven, ali bi Europa morala imati znatno veću ulogu u vlastitoj sigurnosti.
Istovremeno, Sjedinjene Američke Države mogle bi dio svojih vojnih kapaciteta usmjeriti prema Indo-Pacifiku i sve većem strateškom nadmetanju s Kinom. Za mnoge europske države to predstavlja najveću promjenu obrambene politike u posljednjim desetljećima.
Mogući početak nove faze NATO-a
Promjene koje se najavljuju ne dočekuju sve članice Saveza na isti način. Dok Poljska, baltičke zemlje i brojne države istočne Europe podržavaju povećanje ulaganja zbog blizine ruske prijetnje, dio zapadnoeuropskih država upozorava da bi veći vojni proračuni mogli predstavljati ozbiljan pritisak na javne financije.
Istovremeno se postavlja pitanje može li Europa u relativno kratkom roku nadoknaditi američku vojnu prisutnost ako Washington zaista odluči smanjiti broj svojih vojnika na europskom tlu.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović posljednjih se tjedana javno protivio planovima o velikom povećanju izdvajanja za obranu. U više navrata istaknuo je da Hrvatska ne može bez posljedica izdvajati iznose koje traži NATO te da svaka država mora procijeniti vlastite financijske mogućnosti.
Ipak, Kovačević smatra da hrvatski predsjednik neće imati presudan utjecaj na završne odluke summita.
“Ne vjerujem da će predsjednik Milanović imati neku važnu ulogu jer je osnovni smjer već zadan. U koordinaciji zemalja članica, uz medijaciju glavnog tajnika NATO-a, ključni dogovori već su manje-više postignuti”, smatra.
Iako su osnovni politički pravci već poznati, Kovačević upozorava da je teško predvidjeti atmosferu tijekom samog sastanka.
“U kakvom će se tonu voditi diskusije teško je predvidjeti s obzirom na predsjednika Trumpa”, rekao je.
Na kraju je dodao:
“Ako bude skandala na summitu, onda se nadam da će ih raditi predsjednik Trump, a ne predsjednik Milanović”, zaključio je.
Bez obzira na konačan sadržaj završne deklaracije, jasno je da bi ovaj summit mogao ostati zapamćen po jednom ključnom pitanju – može li Europa prvi put nakon Drugog svjetskog rata u većoj mjeri sama preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost?
Ako odgovor bude potvrdan, NATO bi mogao ući u potpuno novu fazu. Savez neće nestati, ali će se njegov unutarnji balans značajno promijeniti. Upravo zbog toga mnogi ovaj sastanak već sada smatraju jednom od najvažnijih geopolitičkih prekretnica posljednjih desetljeća.
