Oporbeni zastupnici poručili su kako problem nije postojanje privatnih zdravstvenih ustanova, već situacije u kojima one, kako tvrde, ostvaruju dobit na račun javnog zdravstvenog sistema, dok država umjesto ulaganja u bolnice novac usmjerava prema privatnim pružateljima usluga.
Tokom saborske rasprave o prijedlogu Kluba Možemo za osnivanje istražnog povjerenstva o poslovanju Poliklinike Medikol s HZZO-om, otvorena su pitanja mogućih nepravilnosti u ugovaranju i finansiranju dijagnostičkih usluga koje se plaćaju iz državnog budžeta.
SDP-ova zastupnica Mirela Ahmetović istakla je da njena stranka nema ništa protiv privatnog zdravstva, sve dok ono ne ugrožava javni sistem.
„Privatno zdravstvo u uređenim evropskim državama predstavlja podršku javnom zdravstvu, a ne njegovu zamjenu. Problem nastaje kada se javni novac koristi na način koji slabi bolnice i građanima uskraćuje kvalitetnu zdravstvenu zaštitu“, rekla je Ahmetović.
Kao primjer navela je nabavku PET/CT uređaja.
„Ako se privatnoj klinici isplati kupiti takav uređaj, zašto se isto ne bi isplatilo javnim bolnicama? To je kao da možete kupiti automobil za devet hiljada eura, ali umjesto toga svake godine plaćate 20 hiljada eura da ga iznajmljujete od komšije“, kazala je.
Osvrnula se i na izjavu ministrice zdravstva Irene Hrstić, koja je pozvala sve koji imaju saznanja o nepravilnostima da ih prijave nadležnim institucijama.
Ahmetović je odgovorila kako je Državno odvjetništvo, prema Zakonu o krivičnom postupku, dužno reagovati na svaku informaciju o mogućem krivičnom djelu, bez čekanja da građani podnesu prijavu.
Jedna od spornih tačaka, prema opoziciji, jeste zakup prostora koji je Medikol dobio u KBC-u Rijeka bez javnog konkursa, na šta je ranije upozorila i Državna revizija. Iz Možemo tvrde i da ugovori između Medikola i KBC-a nisu imali potrebnu saglasnost Ministarstva zdravstva.
Ministrica Hrstić odgovorila je da saglasnost postoji te najavila da će ugovor biti dostavljen zastupnicima.
Sandra Benčić iz Možemo upozorila je da je dug hrvatskog zdravstvenog sistema prošle godine iznosio 722 miliona eura, zbog čega je, kako kaže, važno kome se usmjerava javni novac.
„Nije privatno ono zdravstvo koje ne preuzima nikakav rizik jer mu država garantuje posao. Privatizacija zdravstva ne događa se preko noći. Prvi korak je neulaganje u javne bolnice, a posljednji prebacivanje usluga privatnim ustanovama, što dovodi do odlaska ljekara i slabljenja javnog sistema“, rekla je Benčić.
Dodala je da se na taj način „decenijama urušava ono što se gradilo još od vremena Andrije Štampara“.
S druge strane, HDZ-ov zastupnik Mislav Herman odbacio je tvrdnje da javno zdravstvo propada.
„Privatno i javno zdravstvo nisu suparnici nego partneri. Privatni sektor pruža usluge tamo gdje javni sistem trenutno ne može odgovoriti potrebama građana. HZZO ne plaća privatnike, već zdravstvenu uslugu po istoj cijeni kao i u javnim bolnicama. Za pacijenta je ta usluga besplatna“, rekao je Herman.
Naglasio je i da Hrvatski sabor nije tijelo koje vodi istrage.
„Naša je obaveza prijaviti eventualne nepravilnosti institucijama poput DORH-a, USKOK-a, policije i sudova. Istražna povjerenstva ne mogu zamijeniti pravosudne organe“, poručio je.
Zastupnica Glasa Anka Mrak Taritaš upozorila je na duge liste čekanja u javnom zdravstvu.
„Dok se Medikolu godišnje isplaćuje oko 20 miliona eura, čak 70 posto građana ne vjeruje da će zdravstvenu uslugu dobiti na vrijeme. Na ultrazvuk dojke čeka se u prosjeku 139 dana, na ultrazvuk abdomena 130 dana, a na prvi pregled kardiologa čak 443 dana. Za pojedine pretrage razlika između javnog i privatnog sektora iznosi i do 600 dana“, rekla je.
IDS-ov zastupnik Dalibor Paus smatra da javno-privatno partnerstvo samo po sebi nije sporno.
„Važno je da pacijent što prije dobije potrebnu pretragu. Ono što treba utvrditi jeste da li je država u tom odnosu na dobitku ili na gubitku“, rekao je.
Nezavisni zastupnik Josip Jurčević izjavio je da podržava otvaranje rasprave o poslovanju Medikola, ali ne i prijedlog Možemo, koje je ponovo kritikovao zbog njihovih političkih stavova.
Nakon višesatne rasprave i glasanja o amandmanima, Hrvatski sabor završio je sjednicu nešto poslije dva sata ujutro.
