Saborska zastupnica Sandra Benčić iz Možemo govorila je o pregovorima sa SDP-om i poručila kako nije sporno da kandidat za premijera bude iz redova SDP-a, koji je trenutačno snažniji partner.
U intervjuu za N1 istaknula je da dvije stranke zajednički rade na programu potencijalne buduće vlade te odbacila mogućnost da pitanje odnosa snaga između SDP-a i Možemo dovede do sukoba.
“Što se tiče premijerske pozicije, prirodno je da jača stranka daje kandidata za premijera i to je SDP. Taj dio nije uopće upitan”, rekla je Benčić.
Dodala je kako se tijekom razgovora ne opterećuju pitanjem koja je stranka veći, a koja manji partner.
“Veći partner je veći partner i to je tako. SDP-ova infrastrukturna mreža je šira i u ovom trenutku jača. Moram reći da mi ni ne razgovaramo na toj razini, tko je veći ili manji. Upregnuli smo sve snage da zajedno dizajniramo program koji nije samo koalicijski sporazum nego budući program vlade”, rekla je.
Benčić: „Razdor se neće dogoditi“
Benčić se osvrnula i na tekstove i komentare u kojima se sugerira da Možemo ne bi trebao prihvatiti vodeću ulogu SDP-a ili mogućnost da toj stranci pripadne premijerska pozicija.
Tvrdi da iza dijela takvih poruka prepoznaje pokušaj HDZ-a da izazove nesuglasice između dviju oporbenih stranaka.
“Često u tome vidim potpis HDZ-a, koji želi tu vrstu razdora. Ali, bad news dečki, to se neće dogoditi jer smo jako posvećeni tome da ovo završi dobro, da završi koalicijskim sporazumom koji će rezultirati novom vladom”, rekla je.
SDP i Možemo ranije su predstavili platformu za pregovore, nakon čega bi trebao biti izrađen i njihov zajednički program.
Iz HDZ-a su pritom kritizirali predstavljene prioritete tvrdeći da među njima nema dovoljno naglaska na poduzetništvu. Benčić odgovara da predstavnici HDZ-a nisu dobro slušali te ističe kako je jedna od važnih točaka promjena gospodarskog modela Hrvatske.
Prema njezinim riječima, cilj je odmak od modela koji opisuje kao nekretninsko-rentijerski prema proizvodno-izvoznom gospodarstvu.
“Da bismo to napravili, moramo preusmjeriti tokove novca i reformirati određene institucije, kao i njihove uloge u gospodarstvu. Prije svega, ulogu HBOR-a i HPB-a, dvije poluge koje trebamo koristiti kako bi sredstva krenula prema industriji i dizanju vrijednosti hrvatskih proizvoda, a da se smanje ulaganja u nekretninske špekulacije”, rekla je.
Kritizirala način korištenja europskog novca
Benčić je kritizirala i gospodarsku politiku Vlade te način na koji se, prema njezinu mišljenju, koriste sredstva iz europskih fondova.
“HDZ je uzeo 135 milijuna eura iz europskih fondova da bi bespovratno to dao za izgradnju hotela i apartmana. Na to su trošili novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kako to čini Hrvatsku otpornijom?” rekla je.
Smatra da upravo način raspodjele javnog i europskog novca pokazuje razliku između gospodarskog modela aktualne vlasti i onoga koji zagovara Možemo.
“Kad vidite gdje ide novac i što se porezno oslobađa, a kad vidite gdje ne ide i što se manje porezno rasterećuje, vidite ekonomski model HDZ-a. Špekulativni, a mi želimo proizvodni. To je ono što ćemo promijeniti”, rekla je.
Govoreći o domaćoj proizvodnji, Benčić je ustvrdila i da Hrvatska ne proizvodi dovoljno osnovnih poljoprivrednih proizvoda.
Također smatra da su brojni uspješni hrvatski poduzetnici svoje rezultate ostvarili unatoč državnom sustavu, a ne zahvaljujući njegovoj potpori.
Govorila o cijenama goriva i javnom dugu
Benčić se osvrnula i na odluku Vlade o dodatnom smanjenju trošarina na dizelsko gorivo za tri centa.
Trošarine su time spuštene deset centi po litri ispod minimuma određenog direktivom Europske unije.
“Manevarski prostor je vrlo mali jer smo puno toga iskoristili. Vrijedi pregovarati na razini Europske unije, ali treba reći da je dio dizanja cijena neopravdan. Primjerice, cijene hrane rastu iako se rast cijena goriva nije reflektirao na njih. Niti padaju cijene hrane ako padaju cijene goriva”, rekla je.
Komentirala je i rast javnog duga za gotovo pet milijardi eura, na približno 55 milijardi eura.
“Naravno da nije irelevantno, ministar i njegov šef Plenković to stalno rade, poznati su dedramatizatori pa pokušavaju smanjiti važnost informacije”, rekla je.
Benčić smatra da kod državnog zaduživanja nije dovoljno promatrati samo iznos duga, nego i svrhu za koju se novac koristi.
“Kad se država zadužuje kako bi podigla kvalitetu života i ekonomije, to je pozitivno, ali nije dobro to raditi kako bi se stvorio privid boljeg života”, rekla je.
O otpadu i zatvaranju Jakuševca
Jedna od tema razgovora bio je i problem gospodarenja otpadom. Benčić je poručila da Hrvatska ne smije postati “smetlište europske ekomafije”.
Osvrnula se i na kritike vezane uz upravljanje otpadom u Zagrebu. Navela je da se desetljećima nije izgradio centar za gospodarenje otpadom, koji gradska vlast smatra ključnim preduvjetom za zatvaranje Jakuševca.
“Nakon što su nas kroz prvu godinu mandata vozali jer su se promijenila tri ili četiri ministra, uspjeli smo doći do toga da idemo na natječaj dizajna i izvedbe Centra. Jesmo li sretni što to toliko traje? Nismo. Nisu ni građani. Ali, u zakonodavnim okvirima koji su nam zadani, ovo je veliki uspjeh.
To je ključni moment i veseli nas što ćemo uskoro zatvoriti Jakuševec. Bio nam je to, i ostao, ključni moment”, rekla je.
Benčić je na kraju navela da je zagrebačka gradska vlast uklonila smeće s ulica, povećala razinu odvajanja otpada te smanjila količinu otpada koja završava na Jakuševcu.
