Predsjednik Vlade Andrej Plenković navodno je glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću zamjerio uhićenje bivšeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića. Takvu tvrdnju iznio je neimenovani izvor blizak vrhu HDZ-a, koji kaže da mu je Turudić osobno prepričao razgovor s premijerom.
Prema njegovu iskazu, nakon Mikulićeva uhićenja 27. studenoga 2025. uslijedio je sastanak na kojem je Plenković izrazio nezadovoljstvo postupanjem pravosudnih tijela.
„Zašto ste uhitili Mikulića, vi rušite moju Vladu”, navodno je rekao predsjednik Vlade Andrej Plenković, prema tvrdnjama anonimnog izvora.
Sadržaj tog razgovora nije javno potvrđen. Objavljeni iskaz predstavlja posredno svjedočenje osobe koja tvrdi da je o sastanku razgovarala s Turudićem, a ne službeni zapis ili snimku susreta.
Uhićenje zbog sumnje na korupciju
Mikulić je završio pod istragom zbog sumnji u primanje mita i pogodovanje vlasnicima kamenoloma. Uz njega je obuhvaćen i njegov kum Dragan Krasić, nekadašnji dužnosnik Ministarstva gospodarstva.
Istraga se odnosi na sumnje da su ovlasti u Državnom inspektoratu i Ministarstvu gospodarstva korištene kako bi se određenim poduzetnicima osiguralo povoljnije postupanje u poslovima povezanima s eksploatacijom mineralnih sirovina.
Prema sumnjama istražitelja, dogovori su uključivali novčane isplate i druge koristi u zamjenu za postupanje prilagođeno interesima vlasnika kamenoloma. Službene odluke, inspekcijski nalazi i mišljenja stručnih povjerenstava važni su za takve poslove jer mogu utjecati na odobravanje projekata i nastavak eksploatacije.
Istragom su obuhvaćeni i poduzetnici te trgovačka društva. Mikulićeva obrana nakon ispitivanja poručila je da njihov branjenik negira krivnju. Sumnje iz istrage ne predstavljaju pravomoćno utvrđenu kaznenu odgovornost.
Navodi o upozorenjima prije imenovanja
Anonimni izvor povezuje događaje nakon uhićenja s ranijim odlukama o Mikulićevoj karijeri. Tvrdi da su pojedini suradnici još početkom 2019. upozoravali Plenkovića da ga ne imenuje glavnim državnim inspektorom.
Ta su se upozorenja, prema istom iskazu, odnosila na sumnje povezane s kamenolomima i Mikulićevim odnosima u tom području.
„Vi njega ne volite”, navodno je tada odgovorio predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Ni taj odgovor nije predstavljen kao javno potvrđena izjava. Izvor ga navodi kao dio svojeg prikaza odnosa unutar političkog vrha, pokušavajući povezati tadašnje imenovanje s kasnijim premijerovim odnosom prema Mikulićevu slučaju.
Pitanje mogućeg pritiska
Najosjetljiviji dio objavljenih tvrdnji odnosi se na mogućnost da je glavni državni odvjetnik bio izložen pritisku zbog konkretnog kaznenog predmeta. Ako bi se opisani razgovor potvrdio, njegovo značenje trebalo bi procjenjivati prema cjelovitom sadržaju i okolnostima u kojima je vođen.
Sama tvrdnja anonimnog izvora ne dokazuje da je premijer utjecao na odluke tužiteljstva. Iz nje se također ne može zaključiti da je istraga zaustavljena ili da je bilo kome osiguran povoljniji položaj u postupku.
Za takve zaključke potrebni su dodatni dokazi. Važno je pritom razlikovati pitanje političke odgovornosti za imenovanje dužnosnika od pitanja eventualnog utjecaja na kazneni progon.
Zašto je slučaj važan građanima
Neovisnost institucija izravno utječe na povjerenje građana u državu. Inspekcijska tijela nadziru poštovanje propisa, dok državno odvjetništvo odlučuje o kaznenom progonu u okviru svojih ovlasti. Njihovo postupanje mora se temeljiti na zakonu, bez obzira na politički položaj ili poznanstva osobe na koju se predmet odnosi.
Za poduzetnike je jednako važno da konkurenti posluju pod jednakim uvjetima. Eventualno pogodovanje pri nadzoru ili izdavanju potrebnih odobrenja moglo bi narušiti tržišnu utakmicu i staviti u nepovoljan položaj one koji poštuju pravila.
Zbog toga objavljene tvrdnje zaslužuju jasno razjašnjenje. Odgovor na pitanje što se doista dogodilo u navodnom razgovoru Plenkovića i Turudića zasad se ne može izjednačiti s iskazom jednog anonimnog izvora, kao što se ni sumnje protiv Mikulića ne mogu predstavljati kao dokazana krivnja.
