Blok umirovljenici zajedno zatražio je da se pri priznavanju mirovinskog staža uz studentski rad obuhvati i razdoblje redovitog studiranja. Povod je model koji je predstavio ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, prema kojem bi odrađeni studentski poslovi povećavali buduću mirovinu.
U BUZ-u podržavaju priznavanje studentskog rada, ali smatraju da najavljeno rješenje treba proširiti. Njihov je stav da obrazovanje donosi korist cijelom društvu te da bi i godine provedene na redovitom studiju trebale imati svoje mjesto u mirovinskom sustavu.
„Studiranje nije nerad kao što to očito misle u Vladi”, poručio je BUZ u priopćenju koje potpisuje Milivoj Špika.
Što predviđa predstavljeni model
Ministarstvo je predložilo da se za svakih tisuću sati rada preko studentskog ugovora prizna šest mjeseci dodanog mirovinskog staža. Gornja granica bila bi 24 mjeseca, odnosno dvije godine.
Prema toj računici, dvije tisuće odrađenih sati donosile bi godinu dodanog staža, a četiri tisuće sati omogućile bi ostvarivanje predviđenog maksimuma. Sati bi se zbrajali tijekom studiranja, neovisno o kalendarskoj godini u kojoj su odrađeni.
To bi bilo važno studentima koji rade povremeno, primjerice tijekom ljetnih mjeseci, jer ostvarivanje predviđenog broja sati ne bi bilo vezano isključivo uz jednu godinu.
Ružić je naveo da bi model mogao povećati buduće mirovine do šest posto. Prema njegovim riječima, predstavnici Hrvatskog studentskog zbora podržali su predloženi pristup.
Prijedlog se i dalje razrađuje
Na razgovorima je sudjelovao i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Predstavljeni model zamišljen je tako da ne povećava troškove studentskog rada niti stvara dodatna opterećenja studentima i poslodavcima.
Prema obrazloženju Ministarstva, financijski učinak za mirovinski sustav nastao bi kada budući korisnici počnu ostvarivati pravo na mirovinu. Razrada prijedloga trebala bi se nastaviti u suradnji sa studentskim predstavnicima.
Riječ je o predstavljenom modelu, pa najavu ne treba tumačiti kao pravo koje studenti već mogu automatski koristiti. Konačna pravila o primjeni moraju biti uređena odgovarajućim propisima.
BUZ traži priznavanje redovitog studija
Špika i BUZ zagovaraju širi pristup. Predlažu priznavanje redovitog studiranja unutar zakonskog trajanja studija, uz mogućnost dokupa, odnosno doplate za razdoblja koja nisu pokrivena studentskim radom.
Podsjećaju da su taj zahtjev iznosili i tijekom 2023. i 2024. godine te da je uključen u njihov program. Vladi zamjeraju što se, prema njihovu mišljenju, najava zadržava na samo jednom dijelu problema.
Zašto je razlika važna budućim umirovljenicima
Za ljude koji studiraju ili su završili fakultet riječ je o dva različita prijedloga. Ministarstveni model vezan je uz evidentirane sate studentskog rada, dok BUZ želi obuhvatiti i vrijeme posvećeno samom studiranju.
Prema predstavljenoj formuli, student koji nije radio preko studentskog ugovora ne bi samo na temelju pohađanja fakulteta ostvarivao dodani staž. Upravo na tu razliku BUZ usmjerava svoju kritiku.
Za hrvatske studente zato će biti važno što će pisati u konačnom zakonskom rješenju: koja će razdoblja obuhvatiti, kako će se dokazivati odrađeni sati i na koga će se primjenjivati. Zahtjev za priznavanje godina redovitog studiranja zasad ostaje prijedlog BUZ-a.
