U vrijeme kada je Zoran Milanović obnašao dužnost predsjednika Vlade u mandatu Kukuriku koalicije, točnije 2013. godine, sudjelovanju Hrvatske na francuskoj vojnoj paradi nije pridavao posebno političko značenje niti ga je smatrao spornim.
Te godine tadašnji predsjednik Republike Ivo Josipović otputovao je u Pariz na poziv francuskog predsjednika Françoisa Hollandea. Na svečanoj tribini uz njega se nalazio i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon, dok je Hrvatsku vojsku u službenom programu predstavljalo 75 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske predvođenih Počasno-zaštitnom bojnom.
Posebnu pažnju francuske javnosti tada je privukla hrvatska vojna odora, ali i šest pripadnika Hrvatske vojske koji su zbog svoje visine i impresivnog držanja u šali dobili nadimak “avatari”.
Na mimohodu nije sudjelovao samo predsjednik Josipović. Dio državnog izaslanstva bili su i tadašnji ministar obrane Ante Kotromanović te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Drago Lovrić.
Međutim, ono što je Milanoviću kao tadašnjem premijeru bilo prihvatljivo i smatrano uobičajenim međunarodnim protokolom, danas iz predsjedničke pozicije predstavlja problem. Milanović sada tvrdi da Hrvatska ne bi trebala sudjelovati na pariškom mimohodu te poručuje kako odlazak hrvatskih vojnika u Pariz smatra poniženjem.
U aktualnom sukobu s premijerom Andrejem Plenkovićem odlazak vojske na paradu uspoređuje s ozbiljnim političkim pitanjem, dok Plenković poziv Francuske vidi kao priznanje Hrvatskoj i njezinim oružanim snagama. Premijer pritom optužuje Milanovića za izolacionizam i udaljavanje Hrvatske od europskih partnera.
Plenković je posebno istaknuo kako je predsjednik danas u potpunoj suprotnosti sa svojim stavovima iz vremena kada je bio predsjednik Vlade. Naglasio je da će odluka biti donesena u skladu sa zakonskim ovlastima te da je pitanje nadležnosti jasno određeno.
Ministar obrane Ivan Anušić također je ponovio kako prema Zakonu o obrani odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u protokolarno-ceremonijalnim aktivnostima u inozemstvu donosi ministar obrane. Pritom je istaknuo kako je poziv Francuske čast za Hrvatsku vojsku i potvrda njezina ugleda u međunarodnom okruženju.
Anušić se pritom nadovezao i na ranije stavove bivšeg ministra obrane Ante Kotromanovića prema kojima je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik Oružanih snaga u ratnim okolnostima, dok protokolarne aktivnosti imaju drugačiji pravni okvir.
Da je Milanovićev stav pravno upitan smatra i profesor ustavnog prava Mato Palić, koji ističe kako je članak 69. stavak 5. Zakona o obrani vrlo jasan.
Prema njegovom tumačenju, odluku o prelasku državne granice radi protokolarno-ceremonijalnih aktivnosti pripadnika Oružanih snaga donosi ministar obrane, bez potrebe za dodatnom suglasnošću predsjednika Republike.
Slično mišljenje iznijela je i profesorica ustavnog prava Sanja Barić, koja smatra da su u ovom slučaju Vladine ovlasti jasno definirane.
Zbog toga se ponovno otvara pitanje promjene Milanovićevog stava između razdoblja kada je bio premijer i današnje pozicije predsjednika Republike. Postavlja se pitanje kako je događaj koji je 2013. godine bio dio uobičajenog državnog protokola danas postao predmet ozbiljnog političkog sukoba.
Ono što je tada bilo predstavljeno kao normalna međunarodna aktivnost, danas je postalo nova točka sukoba između Pantovčaka i Banskih dvora.
Iako se rasprava vodi oko pravnih ovlasti i uloge predsjednika Republike, mnogi smatraju kako se iza svega nalazi širi politički sukob između Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića koji već duže vrijeme obilježava odnose najviših državnih institucija.
