Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović ranije je javno poručio da se nakon isteka predsjedničkog mandata ne planira kandidirati na parlamentarnim izborima niti ulaziti u izravnu političku bitku s premijerom Andrejem Plenkovićem. Iako se u javnosti dugo nagađalo o njegovim budućim političkim planovima, prema navodima izvora bliskih predsjedniku, čini se da je Milanović navodno donio konačnu odluku da se neće vraćati u aktivnu izbornu politiku.
Prema tim tvrdnjama, Milanović smatra da nakon završetka drugog mandata više nema motivaciju za nove kampanje, stranačka nadmetanja i političke obračune.
„Ma, stari, koji će mi klinac to? Pa imat ću gotovo 64 godine kad odem s Pantovčaka 2030., baš me briga za Plenkovića, on će ionako neslavno propasti zbog inflacije i tko zna koje afere. Ne da mi se više. Točnije, #nedamise“, navodno je rekao jednom od svojih bliskih suradnika.
Istovremeno, prema istim informacijama, Milanović ne namjerava u potpunosti nestati iz političkog prostora. I dalje bi mogao snažno kritizirati Vladu, posebno kada je riječ o pitanjima obrane, Hrvatske vojske, Glavnog stožera i nabave naoružanja.
„Pržit ću Debelog (Plenkovića) još na vatri temama vojske, Glavnog stožera i naoružanja, ali da mi se da ići na sučeljavanja i baviti se agregatnom potražnjom, nema šanse“, navodno je poručio.
Što bi odluka značila za njegove suradnike?
Milanovićeva eventualna odluka da ne sudjeluje na parlamentarnim izborima mogla bi utjecati i na političke planove dijela njegovih najbližih suradnika. Neki od njih navodno su računali na mogućnost sudjelovanja na nezavisnoj listi koju bi predvodio predsjednik.
Među najbližim Milanovićevim suradnicima posebno se ističe Orsat Miljenić, predstojnik Ureda predsjednika, za kojeg se već ranije nagađalo da bi mogao imati važnu ulogu u budućim političkim kombinacijama.
Miljenić bi, prema različitim scenarijima, mogao biti kandidat za neku od visokih funkcija u budućoj vladi, dok se kao mogućnost spominje i njegova potencijalna uloga unutar SDP-a.
U slučaju promjena na čelu SDP-a ili drugačijeg izbornog ishoda, Miljenić bi mogao biti jedan od ljudi koji bi imali značajniju ulogu u kreiranju buduće političke strategije stranke.
Pantovčak kao prostor za nova imenovanja
Istovremeno, Milanović tijekom svog drugog predsjedničkog mandata i dalje ima mogućnost mijenjati sastav svog savjetničkog i administrativnog tima.
Ured predsjednika sastoji se od više organizacijskih cjelina, uključujući kabinet, protokol, tajništvo i stručne službe. Dio radnih mjesta može se popunjavati političkim imenovanjima, dok se druga popunjavaju kroz procedure koje vrijede za državnu službu.
Predsjednik ima određeni prostor za organizaciju vlastitog ureda, u okviru zakonskih mogućnosti, sistematizacije i raspoloživih proračunskih sredstava.
U javnosti se već ranije govorilo o mogućim novim imenovanjima na Pantovčaku, a eventualne promjene mogle bi obuhvatiti i ljude koji su s Milanovićem surađivali tijekom ranijih političkih mandata.
Među imenima koja se spominju u različitim političkim kombinacijama nalaze se bivši SDP-ovi ministri i drugi ljudi iz Milanovićeva političkog kruga.
Koliki je prostor za nova radna mjesta?
Prema ranijim podacima, sistematizacijom Ureda predsjednika bilo je predviđeno do 191 zaposlenog, dok je stvarni broj zaposlenih bio nešto manji. To znači da je postojao određeni prostor za nova zapošljavanja, iako točan broj trenutno slobodnih mjesta nije moguće potvrditi bez aktualne sistematizacije.
Osim političkih funkcija, Uredu su potrebni i brojni državni službenici koji rade na administraciji, protokolu, pravnim poslovima, informatici i drugim svakodnevnim zadacima.
Za funkcioniranje Ureda predsjednika osiguravaju se sredstva iz državnog proračuna, a njihov iznos obuhvaća plaće zaposlenih, materijalne troškove i ostale rashode potrebne za rad institucije.
Milanovićev politički utjecaj mogao bi ostati prisutan
Iako bi eventualno povlačenje iz parlamentarnih izbora značilo da Milanović ne bi osobno tražio novi politički mandat, to ne mora nužno značiti i potpuni odlazak iz političkog života.
Kao predsjednik države do 2030. godine i dalje će imati snažnu javnu poziciju, posebno kada je riječ o obrambenoj i vanjskoj politici, a njegovi odnosi s Vladom i premijerom Plenkovićem vjerojatno će ostati predmet javnog interesa.
Istovremeno, njegovi bliski suradnici mogli bi pokušati pronaći vlastiti politički put, bilo kroz SDP, bilo kroz druge političke opcije ili funkcije u državnim institucijama.
Za sada ipak ostaje otvoreno pitanje hoće li Milanović doista ostati pri odluci da se ne kandidira na parlamentarnim izborima. Službena potvrda takvog političkog plana još nije stigla, pa njegove buduće poteze treba promatrati kroz prizmu dosadašnjih javnih izjava i političkih odluka.
