Mladi u Hrvatskoj ne pokazuju velik interes za politiku, a povjerenje u političke i državne institucije među njima je uglavnom nisko. Informacije najčešće pronalaze na društvenim mrežama, dok su znatno otvoreniji prema građanskom aktivizmu nego prema uključivanju u političke stranke.
Pokazalo je to istraživanje o stavovima učenika koje je proveo Institut za društvena istraživanja, a čiji su rezultati predstavljeni u Dnevniku Nove TV.
Istraživanje je obuhvatilo niz tema, od povjerenja u institucije i načina informiranja do vojnog roka, prava glasa, društvenih mreža i stavova prema različitim društvenim pitanjima.
Političke stranke pri dnu ljestvice povjerenja
Od institucija obuhvaćenih istraživanjem vojska je jedina kojoj vjeruje većina anketiranih učenika.
Nakon nje slijede vjerske institucije i policija, dok su pri dnu ljestvice povjerenja političke stranke, društvene mreže, Hrvatski sabor, pravosuđe i Vlada.
Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja upozorava da mladi politiku često povezuju sa sukobima i podjelama.
“Oni politiku opisuju kao nešto što vodi u sukobe, a razgovori o politici, kako kažu, uništavaju prijateljstva. Mislim da im moramo približiti politiku, a ne bježati od nje”, kaže Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja.
Istodobno, rezultati pokazuju da mladi nisu potpuno nezainteresirani za društveno djelovanje. Spremni su volontirati, donirati i potpisivati peticije, ali znatno manje interesa pokazuju za članstvo u političkim strankama.
Čak 47,5 posto ispitanih učenika navelo je da nikako ne bi mogli biti aktivni članovi neke političke stranke.
“Ja se osobno nikad ne bih učlanio u političku stranku”, kaže učenik četvrtog razreda Bartol.
Njegova vršnjakinja Leona, učenica trećeg razreda, tu mogućnost ipak ne odbacuje.
“Možda. Vidjet ću kamo me odnese daljnji put. Moguće je”, rekla je.
TikTok im je glavni izvor političkih informacija
Posebno je zanimljiv način na koji se mladi informiraju o političkim i aktualnim događajima.
Iako društvene mreže nisu visoko na ljestvici izvora kojima vjeruju, upravo ih najviše koriste za praćenje vijesti.
Na prvom mjestu nalazi se TikTok, nakon kojeg slijede Instagram i televizija.
Tiskani mediji među učenicima imaju vrlo malu ulogu. Oko 68 posto ispitanika navodi da se nikada ne informira o politici putem novina.
Facebook i YouTube također im nisu među najzanimljivijim platformama za praćenje političkih događaja.
Učenik trećeg razreda Jerko kaže da informacije najčešće pronalazi na TikToku i internetskim portalima.
“Naša generacija ne informira se na Facebooku i YouTubeu. To uglavnom koriste stariji”, dodaje Jerko.
Slično razmišlja i Borna, učenik četvrtog razreda.
“Nove vijesti i aktualne stvari puno je bolje vidjeti na društvenim mrežama”.
Gotovo polovica podržava obvezni vojni rok
Istraživanje je pokazalo i da 44,6 posto učenika podržava uvođenje obveznog vojnog roka.
Pritom je zanimljiv podatak da je podrška vojnom roku među učenicama veća nego među učenicima.
“To je odlična stvar”, smatra četvrtaš Borna.
Leona iz trećeg razreda također vidi određene prednosti takvog sustava.
“Mladi dobivaju osjećaj discipline, a vojni rok priprema ih i za daljnji život te stjecanje radnih navika”.
Značajan dio ispitanika podržava i ograničavanje pristupa društvenim mrežama mlađim korisnicima.
Zabranu pristupa društvenim mrežama osobama mlađima od 15 godina podržava 42,5 posto učenika.
S druge strane, približno dvije trećine učenika protivi se prijedlogu da se pravo glasa omogući već sa 16 godina.
Većina se ne slaže sa zabranom pozdrava “Za dom spremni”
Istraživanje se dotaknulo i pitanja zabrane uzvika “Za dom spremni”.
Svaki drugi sudionik istraživanja odbacuje ideju njegove zabrane, dok Nikola Baketa smatra da su na stavove mladih utjecale i rasprave koje se posljednjih godina vode u javnosti.
“Velika većina njih ne slaže se s tim da bi taj pozdrav trebalo zabraniti”, rekao je Baketa.
Prema njegovu objašnjenju, javne rasprave o takozvanoj dvostrukoj konotaciji tog pozdrava odrazile su se i na način na koji ga učenici doživljavaju.
Istraživanje pokazalo i stavove prema homoseksualnosti
Rezultati istraživanja pokazali su da značajan dio učenika izražava negativne stavove prema homoseksualnosti.
Jelena Matić Bojić s Instituta za društvena istraživanja navela je da se kod dijela ispitanika mogu uočiti i stavovi koji upućuju na diskriminaciju homoseksualnih osoba.
“Tu vidimo i dosta tendencija prema diskriminaciji tih osoba. Primjerice, mnogi se ne bi složili da te osobe dobiju pravo na posvajanje djece, kao ni da rade s djecom. Dio njih smatra da se radi o poremećaju ili bolesti”, pojasnila je Jelena Matić Bojić s Instituta za društvena istraživanja.
S druge strane, kada je riječ o kulturnim razlikama, rezultati pokazuju da mladi uglavnom prihvaćaju multikulturalnost.
Istraživanje tako pokazuje složenu sliku stavova mladih u Hrvatskoj: političke stranke i institucije ne uživaju veliko povjerenje, tradicionalni oblici političkog angažmana nisu im posebno privlačni, ali istodobno postoji spremnost na druge oblike građanskog djelovanja, poput volontiranja, doniranja i potpisivanja peticija.
