Hrvatski premijer Andrej Plenković obratio se Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku, gdje je govorio o međunarodnom poretku, potrebi očuvanja mira i reformi UN-a, ali i o aktualnim ratovima te situaciji u susjedstvu Hrvatske.
Posebno se osvrnuo na Srbiju i počasti dodijeljene Ratku Mladiću prilikom njegova ispraćaja, a govorio je i o Bosni i Hercegovini te političkoj zastupljenosti tamošnjih Hrvata.
Plenković je na početku govora naglasio važnost međunarodne suradnje i sustava utemeljenog na pravilima.
“Hrvatska podupire multilateralizam utemeljen na pravilima kao vrhunac ljudske suradnje – ne zato što smo naivni, nego zato što smo vidjeli i iskusili alternativu”, rekao je predsjednik vlade u New Yorku.
Poručio je kako “odgovor nije manje multilateralizma” nego “multilateralizam koji daje rezultate“.
“Za male i srednje države međunarodno pravo nije apstrakcija. Ono je granica između poretka i tiranije, između suverene jednakosti i vladavine sile”, kazao je i dodao kako je Hrvatska takvu vladavinu sile iskusila tijekom rata koji je odnio gotovo 20 tisuća života.
Naglasio je i da mir „zahtijeva hrabrost, vjerodostojne institucije i pravila koja se primjenjuju jednako na sve”.
Govorio o Ukrajini i Bliskom istoku
Dio govora hrvatski premijer posvetio je ratu u Ukrajini i situaciji na Bliskom istoku.
“Ruska agresija protiv Ukrajine, koja i dalje traje, izravno je kršenje tih pravila. Mir ne može nagraditi osvajanje, a oporavak se ne može odvojiti od pravde”, kazao je predsjednik vlade, dodajući da bi se ista načela trebala primjenjivati i na Bliskom istoku.
Kao ključne uvjete za prekid ciklusa nasilja izdvojio je zaštitu civila, neometan pristup humanitarnoj pomoći, poštovanje međunarodnog prava i postojanje vjerodostojne političke perspektive.
Ponovio je i hrvatsku potporu rješenju s dvije države u kojem Izraelci i Palestinci „žive u miru i sigurnosti”.
Plenković pozvao na reformu Ujedinjenih naroda
Premijer je govorio i o promjenama s kojima se svijet suočava zbog razvoja tehnologije, klimatskih promjena, demografskih kretanja, nezakonitih migracija i sve izraženijih međunarodnih suparništava.
Smatra da se u takvim okolnostima moraju mijenjati i Ujedinjeni narodi.
“Hrvatska podupire UN koji je učinkovitiji, odgovorniji i financijski održiviji te snažniji u sva tri stupa: miru i sigurnosti, održivom razvoju i ljudskim pravima”, kazao je.
Prema njegovim riječima, reforma bi trebala obuhvatiti i učinkovitije Vijeće sigurnosti.
Vijeće sigurnosti UN-a sastoji se od 15 članica. Pet ih je stalnih – Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska – dok se deset nestalnih članica bira na ograničeno razdoblje.
Pet stalnih članica ima pravo veta, zbog čega svaka od njih može blokirati donošenje rezolucije.
“Zbog toga je izbor sljedećeg glavnog tajnika tim važniji”, rekao je Plenković, zahvalivši Antoniju Guterresu na njegovu radu tijekom proteklog desetljeća.
Oštro kritizirao počasti Ratku Mladiću
Govoreći o proširenju Europske unije, Plenković je rekao da jugoistok Europe „ostaje nedovršeni dio europskog projekta”.
Hrvatska, prema njegovim riječima, nastavlja podržavati proširenje Europske unije na temelju zasluga država kandidatkinja, ali je naglasio da europska transformacija podrazumijeva i suočavanje s prošlošću.
“Pomirenje postaje moguće kada se prizna odgovornost za zločine iz prošlosti i odbaci njihovo veličanje. Taj standard ne dopušta nacionalne iznimke”, rekao je Plenković i nastavio: “Ratko Mladić osuđeni je ratni zločinac odgovoran za genocid u Srebrenici, prvi genocid u Europi nakon Holokausta”.
Ratko Mladić bio je zapovjednik snaga bosanskih Srba tijekom rata u Bosni i Hercegovini, a Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju proglasio ga je krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Osuđen je na doživotni zatvor.
Plenković je potom kritizirao način na koji je Mladić ispraćen u Srbiji.
“Vojne i službene počasti dodijeljene Mladiću u Srbiji bile su uvreda njegovim žrtvama i presudama međunarodnih sudova. Sudjelovanje predstavnika države i javno odobravanje koje je pratilo ceremoniju u potpunoj je suprotnosti s vrijednostima Unije kojoj Srbija želi pristupiti”, rekao je.
Govorio i o položaju Hrvata u BiH
Plenković je dio obraćanja posvetio i političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Ustvrdio je da se tamošnjim Hrvatima “i dalje uskraćuje legitimna zastupljenost”, uključujući zastupljenost u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Takvu situaciju opisao je kao „nepravednim, destabilizirajućim i protivnim duhu” Daytonskog sporazuma.
„Rješenje nisu ni podjela ni dominacija. Rješenje je pažljivo osmišljena izborna reforma koja štiti svakog građanina, istodobno osiguravajući obnovu osnovnog načela legitimne političke zastupljenosti konstitutivnih naroda”, rekao je Plenković.
U Bosni i Hercegovini 4. listopada održavaju se opći izbori. Građani će, među ostalim, birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, zastupnike Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske te zastupnike u skupštinama županija Federacije BiH.
