Hrvatski premijer Andrej Plenković komentirao je izjave crnogorskog političara Milana Kneževića, koji je zaprijetio ustankom ako crnogorska vlada prihvati hrvatske zahtjeve tijekom pregovora o pristupanju Europskoj uniji.
Plenković je tijekom boravka u Drvaru poručio da ne očekuje kako će najviši crnogorski dužnosnici podržati takve prijedloge, ocijenivši Kneževićeve izjave nekonstruktivnima.
„Ne vidim baš da bi predsjednik vlade ili predsjednik države ili ministar vanjskih poslova slijedili ovakve briljantne ideje”, rekao je Plenković, prenosi HRT.
Knežević zaprijetio ustankom zbog hrvatskih zahtjeva
Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) i zastupnik u crnogorskom parlamentu, oštro se usprotivio mogućnosti da Podgorica prihvati hrvatske zahtjeve povezane s neriješenim međudržavnim pitanjima.
Posebno je kritizirao moguće ustupke Hrvatskoj u vezi s morskom granicom, školskim brodom Jadran i ratnom odštetom.
„Mi ćemo se morati samoorganizirati. Nema nam druge”, poručio je Knežević, najavljujući otpor eventualnim odlukama crnogorske vlade.
Tijekom svojeg istupa osvrnuo se i na promjenu naziva gradskog bazena u Kotoru, koji je ranije nosio ime vaterpolista Zorana Džimija Gopčevića.
Gopčevićevo ime povezuje se s navodima o zlostavljanju hrvatskih zarobljenika u logoru Morinj, zbog čega je naziv bazena jedno od spornih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.
Knežević je pritom izgovorio i prijeteću izjavu:
„Dao Bog da sve popeli na taj ‘Jadran’ i poslali u Loru ili vas digli u zrak”, izjavio je Knežević.
Podsjetimo, Hrvatska je Kneževića 2024. godine proglasila nepoželjnom osobom nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dachauu i Mauthausenu.
Plenković poručio što Hrvatska očekuje
Hrvatski premijer ponovno je naglasio da Zagreb podupire europsku budućnost Crne Gore, ali smatra da pristupni proces mora uključivati i rješavanje otvorenih pitanja između dviju država.
„Vrlo jasno i transparentno smo rekli što Hrvatska očekuje”, poručio je premijer.
Objasnio je da se hrvatski zahtjevi odnose na temeljna prava, slobode i dobrosusjedske odnose, odnosno područja koja su važna za pristupanje Europskoj uniji.
Hrvatska je ostalim državama članicama predstavila ukupno osam zahtjeva koje očekuje od crnogorskih vlasti.
Šest zahtjeva povezano je s pregovaračkim poglavljem 23, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava, dok se preostala dva odnose na poglavlje 31, odnosno vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.
Otvorena pitanja između Zagreba i Podgorice
Među dugotrajnim sporovima posebno se ističu vlasništvo nad školskim brodom Jadran i pitanje razgraničenja na području Prevlake.
Hrvatska također očekuje rješavanje pitanja naknade štete žrtvama ratnih zločina te drugih neriješenih problema povezanih s ratovima devedesetih godina.
Riječ je o temama koje već dulje opterećuju odnose dviju država, a Zagreb smatra da se o njima mora postići konkretan napredak prije završetka crnogorskih pristupnih pregovora.
Plenković je istaknuo da se dio tih pitanja može riješiti relativno brzo, dok je za složenije sporove potrebno barem započeti ozbiljne razgovore.
Hrvatska već utjecala na zaključke Europskog vijeća
Hrvatska je tijekom ovotjednog sastanka europskih čelnika u Bruxellesu pokazala da njezini zahtjevi mogu utjecati na dinamiku crnogorskog pristupanja Europskoj uniji.
Na Plenkovićev zahtjev iz zaključaka Europskog vijeća uklonjene su vremenske odrednice koje su predviđale postizanje dogovora o zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja do kraja godine.
Izmijenjena je i formulacija koja se odnosila na što skoriji završetak izrade pristupnog ugovora.
Time je ostavljeno više prostora za rješavanje otvorenih pitanja prije donošenja završnih odluka o crnogorskom članstvu.
Hrvatska tvrdi da ne želi blokirati europski put Crne Gore
Plenković je poručio da cilj hrvatske politike nije zaustavljanje Crne Gore na putu prema Europskoj uniji.
Ipak, naglasio je da Podgorica mora pokazati spremnost na konkretne korake u rješavanju bilateralnih sporova.
Prema njegovim riječima, neka se pitanja mogu zatvoriti u kratkom roku, dok druga zahtijevaju ozbiljnije pregovore i dugoročniji pristup.
Hrvatska će, kako je najavio, nastaviti inzistirati na ispunjavanju svojih zahtjeva, a njihov izostanak mogao bi utjecati na brzinu završetka pristupnog procesa.
Plenkovićeva reakcija na Kneževićeve izjave tako dolazi u trenutku kada odnosi Zagreba i Podgorice postaju posebno važni za daljnji napredak Crne Gore prema članstvu u Europskoj uniji.
