Novi glavni državni inspektor Tonči Glavinić izjavio je da je “neosporno” kako je u sustavu kontrole otpada bilo određenih propusta te najavio detaljnu analizu dosadašnjeg postupanja nadležnih institucija. Upozorio je i na problem nedostatka kadrova, istaknuvši da Državni inspektorat raspolaže s tek 50-ak inspektora za zaštitu okoliša koji moraju nadzirati područje cijele Hrvatske.
Glavinić je o stanju u sustavu inspekcijskog nadzora govorio za središnji Dnevnik HTV-a, pri čemu se osvrnuo i na slučaj ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću.
“Ono što prvo mislim poduzeti kad sjednem s kolegama u Državnom inspektoratu jest da pristupimo analizama kada su u pitanju teme odlaganja otpada i analiziramo sva dosadašnja postupanja. Kada dobijemo rezultate tih analiza, vidjet ćemo treba li nešto mijenjati. Sve rezultate nastojat ćemo i javno iskomunicirati”, rekao je.
Županije izdaju dozvole za neopasni, a Ministarstvo za opasni otpad
Odgovarajući na pitanje kako je moguće da su pojedine tvrtke koje su ilegalno skladištile otpad i dalje dobivale dozvole, Glavinić je pojasnio kako su podijeljene nadležnosti između različitih institucija.
“Tu bih u prvom redu razjasnio dvije stvari. Imamo jedinice lokalne samouprave, odnosno županije, koje izdaju dozvole za neopasni otpad, a u drugom redu imamo resorno ministarstvo, Ministarstvo zaštite okoliša, koje izdaje dozvole za opasni otpad”, rekao je.
Državni inspektorat pritom ima zadaću provjeravati posluju li tvrtke u skladu s dozvolama koje su im izdane. Ako se tijekom nadzora utvrde nepravilnosti, inspektori su dužni poduzeti odgovarajuće mjere.
“U tom dijelu nadležnost Državnog inspektorata, kada je riječ o inspekciji zaštite okoliša, jest provjeriti obavljaju li poslovni subjekti svoju djelatnost sukladno izdanoj dozvoli. Ako se utvrdi da postoje određene nepravilnosti, potrebno je postupiti sukladno Zakonu o Državnom inspektoratu i ostalim zakonima kojima se propisuje odlaganje otpada”, rekao je.
Propusti u kontroli moraju se analizirati
Glavinić je upitan i kako je moguće da je čak oko 1700 kamiona s otpadom ušlo u Hrvatsku, a da takvo kretanje nije pravodobno uočeno.
“Kad je riječ o tolikoj količini otpada, neosporno je da negdje imamo određene propuste. Treba vidjeti u kojem smjeru oni idu i poduzeti određene radnje kako se više ne bismo doveli u ovakvu situaciju. Moramo već u ranim fazama ojačati sustav kontrole”, rekao je.
Kao jedan od ključnih elemenata učinkovitijeg nadzora istaknuo je bolju suradnju i koordinaciju među institucijama, osobito u situacijama kada je za određeno područje nadležno više resora.
“Koordinacija je jako bitna ako je više resora nadležno. U narednim danima zasigurno ću razgovarati s ostalim resorima koji su na ovakvim temama, poput odlaganja otpada, itekako bitni kako bismo zajedno djelovali i naposljetku unaprijedili cijeli sustav”, rekao je.
Glavinić smatra da bi najavljena centralizacija mogla dodatno olakšati provedbu nadzora. Istaknuo je i da je samo nekoliko sati nakon imenovanja razgovarao s kolegama upravo o slučaju Gospića.
“Zasigurno vjerujem da će centralizacija to olakšati.
Kad pričamo o samom otpadu i velikoj količini otpada, u ovih nekoliko sati otkad sam imenovan već sam razgovarao s kolegama u Državnom inspektoratu. Mogu potvrditi da je Inspekcija zaštite okoliša postupala u slučaju Gospića kroz svoj inspekcijski postupak i poduzela određene mjere”, naveo je.
“Imamo samo 50-ak inspektora koji su nadležni za cijelu Hrvatsku”
Novi glavni državni inspektor posebno je upozorio na nedovoljan broj inspektora koji bi trebali provoditi nadzore na području cijele države. Najavio je i analizu postojećeg zakonskog okvira kako bi se utvrdilo postoje li mogućnosti za njegovo poboljšanje.
“Zasigurno treba raditi na jačanju kapaciteta samog Državnog inspektorata. Bez ljudi, naravno, nema ni provođenja inspekcijskih nadzora.
Imamo samo 50-ak inspektora koji su nadležni za područje cijele Republike Hrvatske, to nije dovoljno. Treba vidjeti i treba li u Zakonu o Državnom inspektoratu napraviti određene izmjene”, rekao je.
Kao jedan od važnih koraka izdvojio je i digitalizaciju inspekcijskog sustava, za koju smatra da bi mogla pomoći inspektorima da nadzore provode brže i učinkovitije.
“Potrebno je digitalizirati cijeli sustav, što će pomoći inspektorima u provođenju inspekcijskih postupaka. Dolazim iz resora Ministarstva prostornog uređenja, gdje smo već radili na modulu inspekcije koji će pomoću satelitskih snimki na vrijeme signalizirati gdje je započela nezakonita gradnja”, rekao je.
Takav model želi primijeniti i na druga područja u kojima bi digitalni alati mogli pomoći u ranom otkrivanju nepravilnosti.
“Volio bih to primijeniti i na ostale inspekcije, odnosno na onih 16 inspekcija koje se nalaze u Ministarstvu prostornog uređenja, tamo gdje za to ima potrebe. A zaštita okoliša je, mislim, tu u prvom redu”, zaključio je Glavinić.
