Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije uputio je upozorenje građanima koji na području Gospića, Otočca, Senja, Perušića i Karlobaga koriste privatne bunare, zdence ili cisterne. Nakon što je 12. kolovoza pokrenuto uzorkovanje i laboratorijska analiza vode, u svim dosad obrađenim uzorcima utvrđeno je mikrobiološko onečišćenje.
Zbog nepovoljnih rezultata laboratorijskih analiza Zavod je građanima dao dodatne upute te ih pozvao na pojačan oprez kako bi se smanjio mogući rizik povezan s korištenjem onečišćene vode.
Riječ je o akciji uzorkovanja koju je Zavod pokrenuo nakon poziva građanima 12. kolovoza, a uslijed novih informacija o prisutnosti PFAS spojeva u podzemnim vodama ispod odlagališta otpada u Gospiću. Pritom je važno razlikovati rezultate tih analiza: u danas objavljenoj obavijesti Zavod govori o mikrobiološkom onečišćenju analizirane vode iz privatnih izvora te ne navodi da su u tim konkretnim uzorcima pronađeni PFAS spojevi.
Voda nije za piće ni za drugu upotrebu
Zavod upozorava da se mikrobiološki onečišćena voda, u kojoj mogu biti prisutne bakterije poput Escherichije coli, koliformnih bakterija ili crijevnih enterokoka, ne bi smjela koristiti u sirovom i neprerađenom obliku. Takva voda nije namijenjena za piće, pripremu hrane i napitaka niti za izradu leda. Ako ne postoji drugi izvor vode, Zavod navodi da se u nuždi može koristiti tek nakon neprekidnog kuhanja u trajanju od tri minute.
“Ne preporučuje se za osobnu higijenu i pranje ruku/zubi”, navodi Zavod te posebno upozorava na mogućnost korištenja takve vode za pranje zubi. Patogeni mikroorganizmi mogu u organizam dospjeti gutanjem vode, preko sluznica očiju, nosa i usta, udisanjem sitnih kapljica tijekom tuširanja, ali i kroz manja oštećenja kože. Ne preporučuje se ni pranje posuđa i kuhinjskog pribora takvom vodom jer se bakterije mogu zadržati na površinama i naknadno doći u kontakt s hranom.
Mikrobiološki onečišćena voda iz bunara također se ne bi trebala koristiti za pranje svježeg voća i povrća koje se konzumira bez kuhanja ili druge toplinske obrade. Isto vrijedi i za zalijevanje voća i povrća koje će se jesti sirovo, poput salate, mladog luka, krastavaca, rotkvica i jagoda. Patogeni mikroorganizmi mogu ostati na površini listova i plodova te predstavljati potencijalni zdravstveni rizik.
Privatni bunari nisu pod redovitim državnim nadzorom
Zavod podsjeća da individualni sustavi vodoopskrbe koji u prosjeku isporučuju manje od 10 kubičnih metara vode dnevno ili opskrbljuju manje od 50 osoba nisu uključeni u redoviti državni monitoring.
Zbog toga se kvaliteta vode iz privatnih bunara ne provjerava sustavno u okviru državnog nadzora. Sa stajališta javnog zdravstva takva se voda smatra potencijalno zdravstveno neispravnom sve dok laboratorijskim analizama nije potvrđeno suprotno.
Vlasnicima privatnih bunara Zavod preporučuje laboratorijsku kontrolu vode najmanje četiri puta godišnje, odnosno jednom tijekom svakog godišnjeg doba. Analizu je preporučljivo provesti i nakon obilnijih oborina, naglog otapanja snijega ili pojave poplava.
Kloriranje nije trajno rješenje
Zavod posebno upozorava na razliku između mikrobiološkog i kemijskog onečišćenja. Dok se dio mikrobioloških rizika može ukloniti pravilnim prokuhavanjem vode, kemijske tvari poput nitrata, teških metala, pesticida i drugih spojeva kuhanjem se ne mogu ukloniti. Za njihovo uklanjanje potrebni su odgovarajući sustavi pročišćavanja ili korištenje drugog sigurnog izvora vode.
Jedna od mogućih pogrešnih pretpostavki korisnika privatnih bunara jest da će jednokratno ”šok-kloriranje” trajno ukloniti problem s bakterijama. Bunar, međutim, nije zatvoren spremnik, već dinamičan sustav kroz koji podzemna voda stalno prolazi. Klor se s vremenom može isprati, nakon čega se ponovno može pojaviti mogućnost mikrobiološkog onečišćenja.
Za dugoročniju zaštitu Zavod navodi mogućnost korištenja automatskih dozatora klora, UV lampi ili ozonizatora. Kod primjene UV sustava pritom je potrebna odgovarajuća prethodna filtracija kako bi se iz vode uklonila mutnoća i omogućio učinkovit rad uređaja.
Najsigurnije rješenje je javna vodoopskrba
Zavod istodobno naglašava da se navedeno upozorenje ne odnosi na sustav javne vodoopskrbe. Još prilikom pokretanja akcije uzorkovanja privatnih bunara u kolovozu iz Zavoda su objavili da je voda iz javnog vodoopskrbnog sustava na području Gospića, Otočca, Senja, Perušića i Karlobaga provjerena te sigurna za piće.
Tada su također naveli da rezultati redovitog državnog i izvorišnog monitoringa ne pokazuju utjecaj procjednih voda s odlagališta otpada u Gospiću na sustav javne vodoopskrbe.
Stanovnicima koji imaju mogućnost priključenja Zavod kao dugoročno najsigurniju opciju preporučuje korištenje javne vodoopskrbe, čija se zdravstvena ispravnost prati kroz redoviti nadzor.
