U Hrvatskoj se ponovno aktualizira pitanje jedne odluke donesene prije nekoliko godina, koja se danas promatra u novom kontekstu. Ono što je tada predstavljano kao dio procesa administrativnog rasterećenja i pojednostavljivanja procedura sada ponovno privlači pozornost zbog događaja koji su uslijedili godinama kasnije.
U središtu priče nalazi se čovjek koji je godinama bio dio političkog kruga oko Andreja Plenkovića. Riječ je o odluci iz razdoblja kada je obnašao dužnost ministra zaštite okoliša i energetike, a njezin se značaj danas ponovno razmatra u svjetlu problema koji su se pojavili naknadno.
Tko je Tomislav Ćorić?
Tomislav Ćorić u Vladu je ušao 2016. godine, nakon što je Andrej Plenković preuzeo dužnost predsjednika Vlade. Od listopada 2016. do lipnja 2017. bio je ministar rada i mirovinskoga sustava, nakon čega je preuzeo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Na čelu tog resora ostao je do srpnja 2020. godine, kada je u drugoj Plenkovićevoj Vladi postao ministar gospodarstva i održivog razvoja. Tu je funkciju obnašao do travnja 2022. godine.
Nakon odlaska iz Vlade imenovan je viceguvernerom Hrvatske narodne banke, gdje je proveo gotovo četiri godine.
Plenković ga je 29. siječnja 2026. ponovno uključio u rad Vlade, kada je Ćorić imenovan potpredsjednikom Vlade i ministrom financija.
Što se dogodilo 2019. godine?
U središtu aktualne priče nalazi se promjena sustava nadzora prekograničnog prometa otpada iz razdoblja kada je Ćorić bio ministar zaštite okoliša i energetike.
Važno je naglasiti da Ćorić nije ukinuo obvezu prijave uvoza otpada u cijelosti. Promjena se odnosila na određenu vrstu otpada koja nije podlijegala notifikacijskom postupku, odnosno na takozvanu Zelenu listu.
Prije izmjena hrvatski uvoznici i izvoznici takvog otpada morali su unaprijed dostavljati podatke nadležnoj inspekciji. Ta je obveza 2019. ukinuta, dok je za takve pošiljke i dalje postojao obrazac iz Priloga VII. europske Uredbe o pošiljkama otpada, a nadzor je bio u nadležnosti nadležnih tijela.
Pritom je važno istaknuti da je prijedlog zakona kojim je promjena omogućena bio predstavljen još u rujnu 2018. godine. Dakle, nije riječ o izmjeni uvedenoj neposredno prije donošenja zakona.
Ušteda od 642.000 kuna
U obrazloženju prijedloga izmjena ukidanje prethodne prijave predstavljeno je kao mjera kojom bi se smanjilo administrativno opterećenje gospodarskih subjekata. Mjera je bila dio projekta usmjerenog na smanjenje administrativnih procedura, a u dokumentima je navedena procijenjena ušteda od 642.072,64 kune.
Ćorić je osobno obrazlagao zakonske izmjene u Hrvatskom saboru tijekom prvog čitanja 17. listopada 2018. godine. Zakon je donesen 25. siječnja 2019. s 80 glasova za, 38 protiv i osam suzdržanih, a na snagu je stupio 20 dana nakon objave.
U Hrvatsku 2019. uvezeno više od 638.000 tona otpada
Prema dostupnim podacima, tijekom 2019. godine u Hrvatsku je uvezeno 638.351 tona otpada. Od toga se 615.381 tona odnosila na otpad koji nije bio obuhvaćen obveznim prethodnim prijavljivanjem.
U odnosu na 2018. godinu količina takvog otpada povećala se za 24 posto.
Upravo se kod takvog prekograničnog prometa naknadno otvorilo pitanje učinkovitosti sustava nadzora. Za pošiljke koje nisu bile obuhvaćene notifikacijskim postupkom nije postojao isti oblik kontinuirane kontrole koji je postojao kod postupka koji provodi Ministarstvo.
Ministarstvo upozorilo na moguće nedostatke
U jednom od izvješća Ministarstva navedeni su mogući problemi upravo u području prekograničnog prometa otpada koji nije podlijegao notifikacijskom postupku.
“Tijekom obrade podataka za ovo izvješće zabilježeno je više mogućih nedostataka. Svi uočeni mogući nedostaci odnose se na prekogranični promet otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku.
Kao razlog za takvu distribuciju nameće se činjenica da notifikacijski postupak provodi Ministarstvo te se svi podaci i dokumentacija kontroliraju od strane službene osobe i odobravaju se samo oni postupci koji su u potpunosti usklađeni sa zakonskom regulativom. Za prekogranični promet otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku nije propisan takav kontinuirani nadzor te je stoga mogućnost nedostataka, odnosno pogreške, veća, osobito u prometu otpada unutar granica EU budući da ne postoji niti carinska kontrola, a također su broj sudionika kao i transportirane količine višestruko veći“.
Takvo upozorenje danas se promatra u kontekstu kasnijih slučajeva povezanih s prekograničnim prometom otpada i pitanja učinkovitosti kontrole pojedinih pošiljaka.
HUP tražio smanjenje administrativnog opterećenja
U godišnjem izvješću Hrvatske udruge poslodavaca za 2018. godinu navedeno je da su članovi HUP-a Vladi upućivali prijedloge usmjerene na smanjenje administrativnog opterećenja u području gospodarenja otpadom. HUP je također sudjelovao u savjetovanjima povezanima s izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom.
Radilo se o razdoblju u kojem se kroz promjene propisa nastojalo pojednostaviti određene procedure i smanjiti administrativne obveze za gospodarske subjekte.
Kako se priča povezuje s Gospićem?
Prema materijalu, sumnja se da je ilegalno gomilanje opasnog otpada na području Gospića započelo krajem 2021. godine.
Tvrtka Tipos Resurs, koja se u dostupnim informacijama povezuje sa Šincekima, kasnije je uvozila veće količine plastike i drugog otpada. USKOK pritom istražuje sumnje da se stvarni sastav dijela pojedinih pošiljaka razlikovao od podataka navedenih u pratećoj dokumentaciji.
Sama vremenska povezanost tih događaja ne znači da je zakonska promjena iz 2019. godine uzrokovala kasnije moguće nezakonitosti. Ipak, zbog svega što je naknadno uslijedilo ponovno se otvorilo pitanje je li sustav nadzora prekograničnog prometa otpada bio dovoljno učinkovit i je li postojala mogućnost dodatnih kontrola.
Što Ćorić danas može reći o toj odluci?
Ćorić danas obnaša funkciju potpredsjednika Vlade i ministra financija. Za pitanja koja se odnose na tadašnje postupke i nadležnosti može se uputiti na Ministarstvo zaštite okoliša, koje danas vodi Marija Vučković.
Činjenica je da je upravo tijekom njegova mandata ministra zaštite okoliša i energetike ukinuta prethodna obveza prijavljivanja pojedinačnih pošiljaka otpada za određenu kategoriju prekograničnog prometa.
Zbog naknadnih događaja danas se ponovno postavlja pitanje bi li Ćorić, kada bi ponovno odlučivao o istoj temi, predložio iste zakonske izmjene te bi li i dalje smatrao da je takvo administrativno rasterećenje bilo opravdano.
