Sastanak premijera Andrej Plenković i glavnog tajnika NATO-a Mark Rutte uklapa se u šire pripreme za NATO-ov samit u Ankari 7. i 8. srpnja 2026., na kojem će jedna od glavnih tema biti povećanje obrambenih izdvajanja članica Saveza. (NATO)
Što znači cilj od 3,5 posto BDP-a?
Prema Plenkovićevim navodima, Hrvatska već sada izdvaja više od 2 posto BDP-a za obranu, čime ispunjava dosadašnji NATO-ov cilj. Novi plan predviđa:
- 3,5 % BDP-a za izravne obrambene potrebe,
- dodatnih 1,5 % za povezane sigurnosne i obrambene aktivnosti,
- ostvarenje tog cilja do 2035. godine.
Time bi ukupna izdvajanja povezana sa sigurnošću i obranom dosegnula oko 5 % BDP-a, što se posljednjih mjeseci sve češće spominje unutar NATO-a kao dugoročni smjer razvoja Saveza. (Reddit)
Zašto NATO traži veća ulaganja?
NATO se nalazi u razdoblju pojačanih sigurnosnih izazova:
- rat u Ukrajini traje već nekoliko godina,
- raste zabrinutost zbog ruske vojne aktivnosti,
- SAD smanjuje dio vojnih kapaciteta koje stavlja na raspolaganje Savezu, očekujući veći doprinos europskih članica i Kanade. (Reuters)
Upravo zato glavni tajnik Rutte posljednjih tjedana naglašava potrebu većih ulaganja u obranu, obrambenu industriju i protuzračnu zaštitu. (NATO)
Hrvatski prioriteti
Plenković je posebno istaknuo:
- sudjelovanje Hrvatske u misiji KFOR,
- doprinos NATO-ovim prednjim kopnenim snagama,
- važnost integrirane protuzračne i proturaketne obrane,
- nastavak potpore Ukrajini kroz inicijativu PURL, putem koje saveznici financiraju nabavu američkog oružja za Ukrajinu. (Reddit)
Politička dimenzija u Hrvatskoj
Najava povećanja obrambenih izdvajanja vjerojatno će otvoriti raspravu i u Hrvatskoj.
Pristaše takve politike tvrde da se Europa mora ozbiljnije pripremiti za sigurnosne prijetnje i preuzeti veći dio odgovornosti za vlastitu obranu.
Kritičari će, s druge strane, postaviti pitanje koliko će dodatna izdvajanja stajati porezne obveznike i hoće li povećanje vojnih proračuna utjecati na sredstva za zdravstvo, obrazovanje, mirovine ili druge javne potrebe.
Zato će pitanje obrambene potrošnje, uz inflaciju, stanovanje i gospodarstvo, vjerojatno postati jedna od važnijih političkih tema u Hrvatskoj uoči sljedećih izbora.
