Ovaj prijedlog Domovinski pokret otvara nekoliko vrlo osjetljivih političkih i pravnih pitanja vezanih uz položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i odnose između Zagreba i Sarajeva.
Što predlaže Domovinski pokret?
Prema riječima Mladen Barać, rezolucija sadrži osam smjernica hrvatske politike prema BiH, a među najvažnijima su:
- uspostava posebne hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH,
- uvjetovanje europskog puta BiH postizanjem pune političke ravnopravnosti Hrvata,
- mogućnost korištenja hrvatskog veta tijekom procesa pristupanja EU,
- odlučniji pristup prema političarima koji zagovaraju model preglasavanja Hrvata,
- razmatranje instituta persona non grata za pojedine političke aktere,
- provjera zakonitosti stjecanja hrvatskog državljanstva u pojedinim slučajevima.
DP smatra da dosadašnje deklaracije Hrvatskog sabora nisu dale rezultate te da je potreban snažniji politički pritisak.
Na čemu temelje svoje argumente?
DP se poziva na problem izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koji je godinama jedno od glavnih spornih pitanja između HDZ BiH i većine bošnjačkih stranaka.
Zagovornici izmjena tvrde da sadašnji sustav omogućuje da brojniji bošnjački birači presudno utječu na izbor predstavnika kojeg bi trebali birati pretežno hrvatski birači.
Kritike prijedloga
Najviše reakcija izazvao je dio koji se odnosi na moguće oduzimanje državljanstva i sankcioniranje političkih dužnosnika.
Armin Hodžić ocijenio je takve prijedloge problematičnima, tvrdeći da rezolucija predviđa:
- veto prema BiH,
- sankcije političkim predstavnicima,
- mogućnost revizije državljanstava.
Kritičari smatraju da bi takve mjere dodatno pogoršale odnose između političkih aktera u BiH te otežale europske integracije zemlje.
Posebna hrvatska izborna jedinica – zašto je sporna?
Pristaše tog modela tvrde da bi osigurala legitimno predstavljanje Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Protivnici upozoravaju da bi dodatno etnički segmentirala izborni sustav i udaljila BiH od građanskog modela zastupanja koji zagovaraju pojedine domaće i europske političke opcije.
To je jedno od ključnih pitanja koje već godinama dijeli političku scenu BiH.
Što je realno očekivati?
Čak i ako bi Hrvatski sabor usvojio takvu rezoluciju, ona sama po sebi ne bi mogla promijeniti izborni sustav BiH.
Promjene izbornog zakonodavstva i ustavnih rješenja mogu donijeti samo institucije Bosne i Hercegovine uz politički dogovor domaćih aktera te, u određenim slučajevima, uz širi međunarodni konsenzus.
Zbog toga je politički značaj rezolucije prije svega u tome što pokazuje kakav bi pristup prema pitanju Hrvata u BiH zagovarao Domovinski pokret, dok bi stvarna provedba većine predloženih mjera zahtijevala znatno širi politički i pravni proces.
