Plenković iz Bruxellesa: Hrvatska će i dalje imati značajnu potporu iz europskog proračuna
Premijer Andrej Plenković poručio je nakon završetka summita Europske unije u Bruxellesu kako ne očekuje smanjenje europskih sredstava za Hrvatsku te vjeruje da će novi višegodišnji proračun EU-a i dalje predstavljati važan oslonac za razvoj zemlje.
Govoreći o pregovorima vezanim uz novi Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2028. do 2034. godine, Plenković je izrazio uvjerenje da će države članice pronaći zajedničko rješenje.
“Siguran sam da će doći do kompromisa, bit će to najveći proračun i siguran sam da će i za Hrvatsku biti sredstava”, izjavio je premijer.
Poruka onima koji upozoravaju na manji priljev europskog novca
Plenković je pritom odbacio tvrdnje da bi Hrvatska u budućnosti mogla ostati bez značajnijih europskih sredstava.
“To poručujem ovima koji plaše narod u Hrvatskoj da neće biti više novaca iz EU. Novaca će biti i dalje će nam europski proračun biti razvojna poluga da hvatamo korak s onima koji su razvijeniji, a ovi koji plaše ljude – ja ih radi istinoljubivosti molim i apeliram na njih da budu malo mudriji. Sad smo još fini, pa kad pretjeraju onda ćemo biti malo grublji”, rekao je.
Teški pregovori oko budućeg proračuna
Rasprava o europskom proračunu za sljedeće sedmogodišnje razdoblje tek je započela, a među državama članicama postoje različiti pogledi na raspodjelu sredstava.
S jedne strane nalaze se zemlje koje žele zadržati snažno financiranje tradicionalnih politika poput poljoprivrede i kohezije, dok druge zagovaraju veće usmjeravanje novca prema novim prioritetima kao što su obrana, sigurnost, konkurentnost gospodarstva i tehnološki razvoj.
Države koje više uplaćuju u europski proračun uglavnom zagovaraju njegovu racionalizaciju, dok zemlje koje iz njega dobivaju više sredstava žele očuvati postojeću razinu financiranja razvojnih programa.
“Kompromis će se na kraju pronaći”
Premijer smatra da će se tijekom pregovora pronaći model kojim će se financirati i postojeće i nove europske politike.
“Vjerujem da kada se dobro definiraju sve potrebe na rashodnoj strani, mislim da ćemo onda morati naći i način da se uz nacionalne doprinose razmotri nekoliko opcija za nove izvore vlastitih prihoda kako bi se sve te politike mogle financirati. Mislim da će na kraju doći do kompromisa kao uvijek”, kazao je Plenković.
Dodao je kako Hrvatska i druge novije članice EU-a inzistiraju na očuvanju sredstava za kohezijsku i poljoprivrednu politiku.
“Mi smo naglasili našu želju da se zadrži financiranje na dosadašnjoj razini tradicionalnih politika, kohezijske i poljoprivredne politike kako bi novije članice mogle sustizati one razvijenije zemlje”, rekao je.
O komunikaciji s Rusijom
Plenković se osvrnuo i na raspravu koja se na summitu vodila oko kontakata predstavnika Europskog vijeća s Rusijom.
Prema njegovom mišljenju, održavanje određenih komunikacijskih kanala nije ništa neuobičajeno.
“Ne vidim ništa problematično u tome što je vanjskopolitički savjetnik predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste obavio jedan ili dva telefonska razgovora. To je sasvim prirodno i normalno u ovim okolnostima”, rekao je hrvatski premijer.
Susreti s novim čelnicima Mađarske i Slovenije
Na marginama summita Plenković je održao bilateralne razgovore s novim mađarskim premijerom Peterom Magyarom te slovenskim premijerom Janezom Janšom.
Kako je naveo, razgovori su bili usmjereni na nastavak dobrosusjedskih odnosa i rješavanje otvorenih pitanja između država.
“S obojicom smo izrazili želju za nastavak dobrosusjedskih odnosa, rješavanja otvorenih pitanja i mislim da su ti razgovori, budući da je ovo prvo Europsko vijeće na kojemu su se oni pojavili nakon izbora, pravovremeni i daju nam prostora da na razini naših ministara, suradnika, dođu do kvalitetne pripreme za prve susrete na razini premijera”, zaključio je Plenković.
