Premijer Andrej Plenković tijekom otvorenja geotermalnog sportsko-rekreacijskog parka u Bjelovaru komentirao je nekoliko aktualnih tema, među kojima su budućnost stadiona Maksimir, štrajk zaposlenika zagrebačkih gradskih poduzeća, gospodarenje otpadom iz Gospića te odgoda uvođenja sidrenih cijena za usluge.
Posebnu pozornost posvetio je novom maksimirskom stadionu, poručivši da bi trebalo raspisati novi arhitektonski natječaj jer odabrano idejno rješenje nije ispunilo očekivanja dijela javnosti.
Plenković želi novi natječaj za Maksimir
Govoreći o budućnosti maksimirskog stadiona, predsjednik Vlade ponovno je izrazio nezadovoljstvo pobjedničkim idejnim rješenjem te najavio razgovore o mogućnosti raspisivanja novog natječaja.
“Po meni trebamo ići na novi natječaj. Dogovorit ćemo se o tome kakav će on biti.”
Plenković je pritom objasnio da predstavnici Grada Zagreba i Vlade nisu imali većinu u ocjenjivačkom sudu koji je odlučivao o pobjedničkom projektu. Naglasio je da su presudnu ulogu u odabiru imali arhitekti te da investitori nisu nametnuli konačnu odluku.
Prema njegovu mišljenju, aktualna rasprava proizlazi iz razlike između arhitektonskog rješenja koje je odabrala struka i očekivanja nogometne javnosti.
Istaknuo je da je za tako važan projekt potrebno uzeti u obzir i mišljenje građana, pri čemu je ocijenio da je njihov “većinski stav” važniji od stajališta same Vlade.
Rušenje postojećeg stadiona ne mora čekati novi projekt
Premijer je potvrdio i da eventualno poništavanje natječaja ne mora zaustaviti sve aktivnosti povezane s izgradnjom novog Maksimira.
Prema njegovim riječima, rušenje postojećeg stadiona moglo bi započeti nakon što Dinamo dobije mogućnost odigravanja utakmica na stadionu u Kranjčevićevoj ulici.
Time bi se pripremni radovi mogli odvijati neovisno o konačnom raspletu pitanja novog arhitektonskog rješenja.
Plenković je pritom upozorio da eventualno poništavanje natječaja zahtijeva poštovanje pravila javne nabave te rješavanje pitanja već dodijeljenih nagrada.
Procijenio je da bi troškovi povezani s takvim postupkom iznosili približno 0,2 posto ukupne vrijednosti projekta, što smatra prihvatljivim u odnosu na važnost pronalaska dugoročnog rješenja.
Takav je trošak ocijenio kao “itekako opravdano”.
Odbacio prebacivanje odgovornosti za štrajk na Vladu
Plenković se osvrnuo i na štrajk zaposlenika ZET-a i Zagrebačkog holdinga, zbog kojeg je došlo do ozbiljnih poremećaja u funkcioniranju javnog prijevoza i pojedinih komunalnih službi.
Ponovno je odbacio pokušaje povezivanja središnje vlasti s aktualnim događajima u Zagrebu, istaknuvši da odgovornost za rješavanje problema pripada gradskoj vlasti i upravama gradskih poduzeća.
“Govoriti o tome da se zbog ovog štrajka odgovornost može prebacivati na Vladu je krajnje neozbiljno”, izjavio je.
Naglasio je da je situacija za građane Zagreba zahtjevna te pozvao nadležne da nastave pregovore sa sindikatima kako bi se pronašlo rješenje.
“Zagrepčanima nije jednostavno. Treba pronaći rješenje, neka razgovaraju s predstavnicima sindikata.”
Kritizirao protivljenje spaljivanju otpada iz Gospića
Jedna od tema bila je i odluka o mogućem zbrinjavanju dijela neopasnog otpada iz Gospića u cementarama Holcim u Koromačnom i Nexe u Našicama.
Plenković je komentirao prosvjede građana koji se protive takvom rješenju, ustvrdivši da su protivljenja politički motivirana.
Prema njegovim riječima, iza prosvjeda “nema drugog razloga osim politizacije”.
Premijer je naveo da su stručnjaci utvrdili kako je riječ o otpadu čija svojstva odgovaraju materijalima koje navedene cementare već koriste u redovitim proizvodnim procesima.
Posebno je kritizirao pojedine istarske političare, smatrajući da iskazuju solidarnost s građanima Gospića, ali istodobno odbijaju mogućnost zbrinjavanja otpada na području svoje regije.
“A ta lažna solidarnost, doći ćemo na prosvjed, ali ako treba spaliti nešto što inače spaljujemo u našem dvorištu, e to mi ne bi.”
Plenković je time ponovno izrazio Vladino stajalište da se predloženi način zbrinjavanja neopasnog otpada može provoditi u postojećim industrijskim postrojenjima.
Vlada odgađa uvođenje sidrenih cijena za usluge
Premijer je potvrdio i da će Vlada odgoditi primjenu mjere sidrenih cijena za usluge, čije je stupanje na snagu bilo predviđeno za 1. listopada.
Riječ je o mjeri prema kojoj bi poduzetnici morali isticati cijene određenih usluga prema ranije utvrđenom referentnom datumu, s ciljem veće transparentnosti i zaštite potrošača.
Plenković je objasnio da se odgodom želi smanjiti administrativno opterećenje poduzetnika i obrtnika te omogućiti preciznije definiranje pravila.
Ministarstvo gospodarstva trebalo bi do kraja studenoga dovršiti dva pravilnika kojima će se detaljnije urediti provedba mjere.
Različit pristup proizvodima i uslugama
Prema premijerovu objašnjenju, Vlada želi selektivnije pristupiti zaštiti potrošača i ublažavanju inflatornih pritisaka, osobito kada je riječ o uslužnim djelatnostima.
Istaknuo je da je cijene pojedinih usluga znatno teže uspoređivati i vezivati uz ranije razdoblje nego cijene standardiziranih proizvoda u trgovinama.
Kao primjer naveo je hotelski smještaj, čija cijena ovisi o sezoni, lokaciji, potražnji i drugim okolnostima.
Zbog takvih razlika Ministarstvo gospodarstva pripremit će dodatna pravila koja bi trebala omogućiti prilagođenu primjenu mjere, uz nastojanje da se istodobno zaštite potrošači i izbjegnu nepotrebna opterećenja za poslovni sektor.
