Visoke cijene na hrvatskoj obali i ove su turističke sezone među glavnim temama javnosti. Tijekom posjete Hvaru krajem prošlog mjeseca premijer Andrej Plenković komentirao je razlike u cijenama između kontinenta i Jadrana, ocijenivši kako nije prihvatljivo da isti proizvodi na otocima budu osjetno skuplji nego u ostatku Hrvatske.
Njegove izjave ponovno su otvorile raspravu o inflaciji, tržišnoj konkurenciji i ulozi države u reguliranju cijena.
Premijer upozorio na velike razlike u cijenama
Boraveći na Hvaru, Plenković je istaknuo kako nije normalno da proizvodi koji na kopnu imaju jednu cijenu na otocima budu znatno skuplji.
Takva praksa izaziva nezadovoljstvo građana i turista, posebno u razdoblju kada je Hrvatska među državama Europske unije s višim stopama inflacije.
Ipak, ekonomisti upozoravaju kako su razlike u cijenama dijelom posljedica tržišnih uvjeta, troškova poslovanja i sezonalnosti, zbog čega ih nije moguće riješiti administrativnim odlukama.
Fižulić: Potrebna je veća konkurencija
Poduzetnik i ekonomski analitičar Goranko Fižulić smatra da bi država trebala više raditi na jačanju tržišne konkurencije, umjesto da se zadržava na kritikama visokih cijena.
Ističe kako trgovci u različitim formatima prodavaonica i na različitim lokacijama imaju različite troškove poslovanja, zbog čega nije realno očekivati potpuno jednake cijene u svim dijelovima zemlje.
Posebno naglašava da je poslovanje na otocima često skuplje zbog logistike, prijevoza, prostora i sezonskog karaktera prodaje.
Prema njegovu mišljenju, Hrvatska je nakon sloma Agrokora propustila priliku otvoriti tržište većem broju diskontnih trgovačkih lanaca, što bi dugoročno povećalo konkurenciju i moglo pridonijeti nižim cijenama.
Diskontni lanci mogli bi smanjiti pritisak na cijene
Fižulić smatra da veći broj diskontnih trgovina obično utječe na stabilizaciju cijena jer takvi lanci nude jednostavniji model poslovanja, veći udio vlastitih robnih marki i manje troškove marketinga.
Na taj način stvara se dodatni pritisak na ostale trgovce da zadrže konkurentne cijene, što može imati pozitivan učinak i na inflaciju.
Brkić: Tržište treba više konkurencije
Profesor političke ekonomije Luka Brkić ističe kako se problem visokih cijena ne može rješavati administrativnim određivanjem cijena u tržišnom gospodarstvu.
Prema njegovim riječima, dugoročno rješenje leži u jačanju tržišne konkurencije i stvaranju uvjeta u kojima će trgovci biti prisiljeni natjecati se nižim cijenama i kvalitetnijom ponudom.
Brkić smatra da bi država trebala više raditi na sprječavanju prevelike koncentracije tržišta te poticati dolazak novih trgovačkih lanaca.
Važna uloga PDV-a i državnih prihoda
Brkić podsjeća da značajan dio državnog proračuna dolazi upravo od poreza na dodanu vrijednost, zbog čega su visoke cijene povezane i s većim proračunskim prihodima.
Ističe kako bi ozbiljnije reforme tržišta i snažnija konkurencija dugoročno mogle imati veći učinak na smanjenje inflacije nego pojedinačne javne kritike trgovaca.
Inflacija ostaje jedan od najvećih izazova
Rast cijena hrane i ostalih proizvoda posljednjih godina jedan je od glavnih ekonomskih izazova u Hrvatskoj. Iako razlike između obale i kontinenta nisu neuobičajene tijekom turističke sezone, stručnjaci upozoravaju da je za dugoročno ublažavanje inflacijskih pritisaka potrebno provesti mjere koje će povećati tržišnu konkurenciju, olakšati poslovanje i omogućiti povoljnije cijene za potrošače.
Rasprava o cijenama tako se ponovno vraća u fokus javnosti, a ostaje za vidjeti hoće li uz upozorenja uslijediti i konkretni potezi koji bi mogli utjecati na tržište i kupovnu moć građana.
