Rasprava o odnosima predsjednika Republike Zorana Milanovića i Vlade ponovno je dobila novu dimenziju nakon glasanja u Hrvatskom saboru o izvješću Ministarstva obrane za 2025. godinu. U trenutku kada je sukob između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića bio na vrhuncu zbog pitanja zapovijedanja Oružanim snagama i uloge načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida, saborsko glasanje izazvalo je brojne političke reakcije.
Iako se očekivalo da će oporba biti znatno kritičnija prema radu Ministarstva obrane, rezultat glasanja pokazao je drukčiju sliku.
Velika podrška izvješću Ministarstva obrane
Saborsko izvješće ministra obrane Ivana Anušića dobilo je vrlo široku podršku zastupnika. Za njegovo prihvaćanje glasalo je čak 113 zastupnika, 11 ih je bilo suzdržano, dok su samo dva bila protiv.
Takav omjer glasova pokazuje da potpora nije stigla isključivo od vladajuće većine, već i od dijela oporbenih zastupnika. Upravo je taj ishod otvorio rasprave o tome postoji li unutar SDP-a različit pogled na pitanja obrambene politike i aktualni sukob između Pantovčaka i Banskih dvora.
Modernizacija Hrvatske vojske bila je u središtu izvješća
Izvješće Ministarstva obrane odnosilo se na planove razvoja i modernizacije Hrvatske vojske u narednim godinama.
Među projektima koji su predstavljeni nalaze se dovršetak opremanja borbenih aviona Rafale, nabava njemačkih tenkova Leopard 2A8, nastavak uvođenja bespilotnih sustava Bayraktar, razvoj sustava protuzračne obrane, opremanje helikoptera Black Hawk te povećanje izdvajanja za obranu u skladu s ciljevima NATO-a i europskom sigurnosnom politikom.
Riječ je o dokumentu koji predviđa nastavak značajnih ulaganja u obrambeni sustav i modernizaciju vojske tijekom sljedećih godina.
Glasanje izazvalo političke reakcije
Budući da je glasanje održano u vrijeme pojačanih nesuglasica između predsjednika Republike i Vlade, rezultat je izazvao različita politička tumačenja.
Prema navodima iz političkih krugova, dio zastupnika SDP-a podržao je izvješće Ministarstva obrane, što su pojedini analitičari protumačili kao znak da unutar oporbe postoje različiti stavovi o obrambenoj politici i odnosu prema predsjedniku Republike.
Istovremeno su se pojavile tvrdnje kako je takav ishod izazvao nezadovoljstvo na Pantovčaku, iako o tome nije bilo službenih izjava predsjednikova ureda.
Nastavljaju se razlike između Pantovčaka i Vlade
Posljednjih sedmica odnosi između predsjednika Milanovića i Vlade dodatno su se zaoštrili zbog pitanja zapovjednog lanca Hrvatske vojske te slučaja načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida.
Predsjednik Republike više je puta javno kritizirao poteze Vlade i Ministarstva obrane, dok iz Vlade poručuju da postupaju u skladu sa zakonom i državnim interesima.
Sukob je dodatno dobio na važnosti zbog pitanja sudjelovanja Hrvatske vojske na međunarodnim događajima i načina donošenja odluka vezanih uz obrambeni sustav.
U fokusu ostaje obrambena strategija
Ministar obrane Ivan Anušić u svom je izvješću naglasio kako Hrvatska nastavlja ulagati u suvremene vojne sposobnosti, uključujući borbene zrakoplove Rafale, helikoptere Black Hawk, raketne sustave HIMARS, sustave protuzračne obrane Mistral, borbena vozila Bradley te razvoj domaće obrambene industrije.
Posebno je istaknuo važnost ulaganja u nove tehnologije poput bespilotnih letjelica i sustava za zaštitu od dronova, ocijenivši da sigurnosni izazovi u Europi zahtijevaju kontinuiranu modernizaciju Oružanih snaga.
Prema njegovim riječima, cilj je osigurati da Hrvatska vojska raspolaže suvremenom opremom i sposobnostima koje odgovaraju novim sigurnosnim okolnostima u Europi te obvezama koje Hrvatska ima kao članica NATO saveza.
