Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da izborni pobjednici u Srbiji trebaju jasnije predstaviti svoju politiku prema Europskoj uniji. Smatra da Studentskoj listi treba ostaviti vremena za definiranje europskog smjera, ali i da preuzimanje odgovornosti donosi obvezu konkretnog izjašnjavanja o budućim potezima.
Govoreći u Bruxellesu na konferenciji o proširenju Europske unije, hrvatski premijer osvrnuo se na političke promjene u Srbiji i na pristupne pregovore Crne Gore. Za obje zemlje izdvojio je pitanja koja smatra važnima za njihov daljnji odnos s Unijom.
Od izbornih pobjednika očekuje jasnija stajališta
Plenković je ocijenio da se europska politika buduće srbijanske vlade može potpunije procijeniti nakon njezina formiranja. Prema njegovu mišljenju, predstavnici Studentske liste tijekom kampanje nisu detaljno objašnjavali svoja stajališta o europskim integracijama.
Takav pristup smatra razumljivim u kontekstu izborne taktike, no naglasio je da nakon izbora slijede drukčija očekivanja.
„No, sada kada preuzimate odgovornost morate objasniti za što se zalažete”, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
U svojoj je ocjeni izdvojio i izostanak europskih zastava tijekom izbora. Taj je detalj naveo kao razlog zbog kojeg pokret zasad ne smatra nedvojbeno proeuropskim. Riječ je o njegovoj političkoj procjeni, dok će konkretan odnos nove vlasti prema Uniji pokazati buduće odluke.
Crnoj Gori poručio da su otvorena pitanja rješiva
Velik dio premijerova nastupa odnosio se na Crnu Goru, koja želi završiti pristupne pregovore do kraja 2026. i postati članicom Europske unije 2028. godine.
Plenković smatra da je takav vremenski okvir moguć, uz ispunjavanje potrebnih uvjeta i rješavanje preostalih pitanja s Hrvatskom. Naglasio je važnost političke volje za dogovor, osobito u područjima pravosuđa, temeljnih prava te vanjske, sigurnosne i obrambene politike.
Crna Gora privremeno je zatvorila 21 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Hrvatska je njezin napredak dosad podržavala, ali od Podgorice očekuje i rezultate u pitanjima koja su godinama ostala neriješena.
Dva zahtjeva riješena, šest ostaje otvoreno
Od osam pitanja koja je Hrvatska istaknula, crnogorska je vlada donijela odluke povezane s dvama: promjenom imena bazena u Kotoru i formalnim odobrenjem postavljanja spomen-ploče na prostoru nekadašnjeg logora Morinj.
Preostala pitanja obuhvaćaju utvrđivanje sudbine nestalih, obeštećenje bivših zatočenika Morinja, procesuiranje ratnih zločina, imovinskopravne probleme hrvatskih obitelji, razgraničenje i školski brod Jadran.
Plenković je objasnio da je dio tih pitanja izravno u nadležnosti izvršne vlasti, dok su druga složenija jer uključuju pravosuđe i potragu za podacima o nestalim osobama.
Već je na listopadskom sastanku Berlinskog procesa s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem razgovarao o tim temama. Tada je pozdravio postignuti pomak i izrazio očekivanje da će se dijalog nastaviti te donijeti rješenja u razumnom roku.
Potpora članstvu uz ispunjavanje uvjeta
Hrvatski premijer odbacio je tumačenje da Zagreb svojim zahtjevima želi onemogućiti ulazak Crne Gore u Europsku uniju. Podsjetio je na dosadašnju hrvatsku pomoć njezinu pristupnom procesu, uključujući stručnu podršku i ustupanje prijevoda europskog zakonodavstva.
Pozvao je i europske partnere da pomognu u pronalaženju rješenja. Članstvo 2028. pritom je predstavio kao ostvariv cilj, a ne kao unaprijed zajamčen datum.
Za hrvatske građane dio ovih razgovora ima vrlo konkretno značenje. Obitelji nestalih i dalje traže odgovore o svojim najbližima, bivši zatočenici očekuju rješavanje pitanja obeštećenja, a pojedine hrvatske obitelji zaštitu svojih imovinskih prava.
Napredak susjeda prema Europskoj uniji zato za Hrvatsku uključuje i očekivanje da se dugotrajni problemi počnu zatvarati. U odnosu prema Srbiji Plenković zasad traži jasniju političku sliku, dok od Crne Gore očekuje nastavak konkretnih dogovora.
