Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u utorak je otvorio ponude za prve dvije faze sanacije nezakonito odloženog otpada na području bivšeg PPK Velebit u Gospiću. Time je započeo službeni postupak pregleda i ocjene pristigle dokumentacije.
Za uklanjanje i zbrinjavanje približno 4500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima pristigle su dvije ponude. Još dvije ponude zaprimljene su za uklanjanje oko 650 tona neopasnog otpada smještenog u približno 300 takozvanih „big bag“ vreća.
Iz Fonda poručuju da bi aktivnosti na terenu trebale početi u najkraćem mogućem roku, uz poštovanje propisanih procedura. Cijeli postupak sanacije financira Vlada Republike Hrvatske.
Vučković o natječaju i ponuditeljima
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković govorila je o situaciji u Gospiću, natječaju za prvu fazu sanacije te tvrtkama koje su se prijavile.
Na natječaj su pristigle četiri ponude od dvije tvrtke, a ministrica se osvrnula i na informacije do kojih je došao Index. Među ponuditeljima je, prema tim informacijama, i CE-ZA-R, tvrtka iz poslovnog sustava povezanog s C.I.O.S. Grupom Petra Pripuza.
CE-ZA-R je ranije poslovao s tvrtkom povezanom s Josipom i Monikom Šincek, koje istražitelji smatraju važnim osobama u sustavu zbog kojeg su velike količine otpada završavale na nezakonitim odlagalištima diljem Hrvatske.
Ministrica je naglasila da se odgovornost u konkretnom slučaju treba utvrđivati kroz službene postupke.
“Ja gledam na to točno kako govori zakon. Tu se provodi istražni proces i sve dodatne potrebne analize i ispitivanja. Zadaća Ministarstva, koju smo preuzeli jer možemo vjerojatno najbrže to napraviti, jest sanirati lokaciju i potpuno je obnoviti. To smo obećali unatoč svim preprekama i svoj toj buci. Mi ćemo to napraviti najbrže što možemo. Mi smo objavili postupak i oni koji imaju prepreke za javiti se na natječaj, kroz postupak javne nabave to i vide. Ako je netko nešto skrivio, to će utvrditi istražna tijela”, rekla je ministrica za N1.
Država želi smanjiti štetu
Vučković je poručila da će država pokušati učiniti sve kako bi se smanjila šteta za Republiku Hrvatsku te kako bi se od odgovornih naplatilo ono što je moguće naplatiti.
Najavila je i da bi 28. kolovoza trebale biti otvorene ponude za privremeno prekrivanje otpada. Objasnila je da je cilj takvog rješenja smanjiti mogućnost prodora oborinskih voda kroz odloženi otpad.
“Važno je reći da zabrinutost građana nikada ne treba odbacivati. Treba pokušati odgovoriti na sva pitanja. Način na koji je napravljeno tehničko rješenje od strane stručnjaka za privremeno prikrivanje neće usporiti trajnu sanaciju. Riječ je o mjerama kojima će se ograničiti prodor oborinskih voda kroz otpad i smanjiti mogućnost nastanaka procjednih voda”, kaže.
Kako će se zbrinjavati opasni otpad?
Ministrica je govorila i o tome kako bi trebalo riješiti pitanje opasnog otpada te koje bi tvrtke mogle sudjelovati u njegovom zbrinjavanju.
“Po propisima je dozvoljen uvoz opasnog otpada, uz prethodno odobrenje ministarstva, samo ako postoji postrojenje koje ga može obrađivati. U ovim slučajevima nije bilo dozvole za uvoz i zato je to predmet istrage”, rekla je.
Objasnila je i da se određene vrste otpada ne mogu obraditi u Hrvatskoj, zbog čega će biti potrebno kombinirati više načina zbrinjavanja.
“Ovaj opasni otpad ne možemo zbrinuti u Hrvatskoj jer nije za obradu, on mora ići ili na odlagalište ili u energent. Smatramo da je potrebna kombinacija – da je potrebno uključiti i odlagališta i spalionice i obradu i razdvajanje pogotovo kad govorimo o zakopanom otpadu”, kaže ministrica i dodaje da u tom poslu mogu sudjelovati i hrvatske tvrtke.
O najavljenom prosvjedu: ‘Ja to razumijem’
Vučković se na kraju osvrnula i na najavljeni prosvjed građana te pitanje razumije li njihovu frustraciju.
Građanska inicijativa „Gospić je naš dom“ dobila je podršku više od 200 javnih osoba i građanskih udruga, koje pozivaju na prosvjed zbog, kako navode, višegodišnjeg izostanka odgovarajuće reakcije nadležnih institucija na problem opasnog otpada.
Među potpisnicima su brojni glazbenici, glumci i predstavnici akademske zajednice, među njima Severina Vučković, Goran Bogdan, Rade Šerbedžija, Alma Prica, Darko Rundek, Mirela Priselac Remi i Ivana Bodrožić.
Na pitanje razumije li nezadovoljstvo građana, ministrica je odgovorila:
“Ja sam isto građanin, ja to razumijem. Što se tiče prebacivanja odgovornosti, meni se spočitavalo što citiram zakon. Mislim da mi nitko ne može oduzeti to pravo citiranja zakona. Ako zakon nije dobar, onda moramo raditi na njegovoj izmjeni. Nije moje kršiti zakon, nije moje bojati se citirati zakon. Moje je započeti radnje na njegovim izmjenama ako on nije dobar. O našoj transparentnosti govori i činjenica da su njegove izmjene već bile dva puta na savjetovanjima”, zaključila je ministrica.
