Dok su u središtu političke pozornosti afera s otpadom u Gospiću i štrajk u Zagrebačkom holdingu, Domovinski pokret pokrenuo je inicijativu za osnivanje nove javne ustanove i izgradnju spomen-parka posvećenog žrtvama poslijeratnih komunističkih zločina. Projekt koji zagovara predsjednik DP-a Ivan Penava mogao bi zahtijevati izdvajanje desetaka milijuna eura iz državnog proračuna.
Penava, koji predsjeda i Vladinim Povjerenstvom za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata, najavio je da će od premijera Andreja Plenkovića tražiti podršku za realizaciju projekta. Unutar vladajuće koalicije pritom su se pojavila pitanja o financiranju, dinamici provedbe i načinu donošenja odluka.
DP želi ustanovu i spomen-park
Prema predstavljenoj zamisli, nova javna ustanova bavila bi se znanstvenim i istraživačkim radom te prikupljanjem i proučavanjem arhivske građe povezane s poslijeratnim komunističkim zločinima.
Uz njezino osnivanje, DP zagovara i izgradnju spomen-parka po uzoru na memorijalni prostor u Teznom u Sloveniji.
Kako bi se projekt mogao realizirati, stranka traži da se u državnom proračunu za sljedeću godinu osiguraju deseci milijuna eura. Sredstva bi bila namijenjena radu ustanove, istraživanjima, iskapanjima i identifikaciji žrtava te izgradnji memorijalnog prostora.
O tim se prijedlozima trebalo raspravljati na sjednici Povjerenstva zakazanoj za 24. rujna u Banskim dvorima.
Sjednica je, međutim, iznenada otkazana zbog nedostatka kvoruma jer se na njoj nisu pojavili predstavnici pojedinih ministarstava koji su članovi Povjerenstva.
Otkazivanje sjednice izazvalo različita tumačenja
Nedolazak predstavnika ministarstava dio javnosti, ali i pojedinci povezani s Domovinskim pokretom, protumačili su kao mogući znak protivljenja HDZ-a Penavinoj inicijativi.
Pojavile su se i tvrdnje da bi otkazivanje sjednice moglo predstavljati Plenkovićevu poruku koalicijskom partneru.
Penava je, međutim, javno odbacio tvrdnje o ozbiljnijem sukobu unutar vladajuće većine. Nakon otkazivanja sjednice izjavio je da je inicijativa nastala u dogovoru s premijerom te da ne smatra kako je projekt doveden u pitanje.
Nova sjednica Povjerenstva zakazana je za 2. listopada, kada bi trebalo biti jasnije postoji li dovoljna potpora za nastavak projekta.
Lijeva oporba kritizira Penavinu inicijativu
Prijedlog Domovinskog pokreta izazvao je kritike dijela lijeve oporbe.
Protivnici projekta tvrde da bi se pod okriljem komemoriranja žrtava moglo otvoriti prostor za povijesni revizionizam i pokušaje rehabilitacije pripadnika vojske NDH.
Penava takve interpretacije odbacuje. Prema njegovu obrazloženju, cilj projekta nije rehabilitacija bilo kojeg političkog ili vojnog pokreta, nego istraživanje poslijeratnih zločina, pronalazak žrtava i utvrđivanje povijesnih činjenica.
Različita tumačenja projekta tako su otvorila novu ideološku raspravu između vladajućeg DP-a i lijevog dijela oporbe.
Penava se sastao s Janšom
Dodatnu pozornost privukao je Penavin sastanak s bivšim slovenskim premijerom Janezom Janšom krajem kolovoza.
Penava je tijekom tog susreta razgovarao o projektu i iskustvima Slovenije u istraživanju i obilježavanju mjesta povezanih s poslijeratnim zločinima.
Prema tvrdnjama neimenovanih izvora, premijer Plenković navodno nije unaprijed bio upoznat s tim sastankom.
Isti izvori tvrde da je takav način djelovanja izazvao nezadovoljstvo u dijelu HDZ-a jer se pitanja koja imaju međunarodnu dimenziju u pravilu koordiniraju unutar Vlade.
Nema, međutim, službene potvrde da je sastanak doveo do ozbiljnijeg sukoba između Plenkovića i Penave.
Financiranje bi moglo postati najveća prepreka
Prema informacijama iz političkih krugova, Plenković se načelno ne protivi istraživanju poslijeratnih zločina i identifikaciji žrtava.
Veće pitanje predstavlja opseg projekta koji predlaže Domovinski pokret.
Penava želi da se proces iskapanja, identifikacije žrtava i uspostave memorijalne ustanove provede u relativno kratkom roku, za što bi iz državnog proračuna trebalo osigurati desetke milijuna eura.
Takav trošak, prema tvrdnjama izvora bliskih Vladi, nije bio predviđen ranijim proračunskim planovima.
Zbog toga bi upravo financijska konstrukcija mogla biti jedno od glavnih pitanja u daljnjim pregovorima HDZ-a i DP-a.
Spominje se i otpor pojedinih ministarstava
U dijelu HDZ-a može se čuti i da inicijativa nema jednaku potporu među svim članovima Vlade.
Prema neslužbenim tvrdnjama, određene rezerve postoje u resorima koji bi trebali sudjelovati u realizaciji i financiranju projekta.
Spominje se i Ministarstvo kulture i medija na čelu s Ninom Obuljen Koržinek, za koje pojedini izvori tvrde da bi moglo imati primjedbe na način i brzinu provedbe Penavina prijedloga.
Takve tvrdnje zasad nisu službeno potvrđene, pa ostaje otvoreno kako će se pojedina ministarstva postaviti kada projekt dođe u fazu konkretnih financijskih i organizacijskih odluka.
Razlike između Plenkovića i Penave postoje i na ideološkoj razini
Odnos dvojice čelnika dodatno opterećuju njihove različite političke pozicije.
Penava je tijekom susreta s Janšom Hrvatsku opisivao kao zemlju koja ima ‘najdesniju vladu od osamostaljenja’.
Plenković, s druge strane, HDZ na europskoj političkoj sceni pozicionira unutar demokršćanskog i proeuropskog političkog centra.
Razlike između HDZ-a i DP-a već su bile vidljive u raspravama o obilježavanju Bleiburga, kao i oko DP-ove Deklaracije o obnovi Herceg-Bosne.
Unatoč tim razlikama, dvije stranke i dalje zajedno sudjeluju u vladajućoj većini.
Nova sjednica mogla bi dati prve konkretnije odgovore
U krugovima bliskim Domovinskom pokretu otkazivanje prve sjednice Povjerenstva tumači se i kao upozorenje da veliki projekti koji zahtijevaju znatna proračunska sredstva teško mogu biti provedeni bez suglasnosti premijera i ključnih Vladinih resora.
Takva tumačenja zasad ostaju neslužbena.
Penava, s druge strane, javno tvrdi da je inicijativu prethodno usuglasio s Plenkovićem, zbog čega očekuje njezin nastavak.
Više bi trebalo biti poznato nakon sjednice Povjerenstva zakazane za 2. listopada. Upravo bi ona mogla pokazati postoji li unutar vladajuće koalicije dogovor o osnivanju ustanove, načinu njezina financiranja i izgradnji planiranog spomen-parka.
