Pobjeda Darijane Filipović u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine predstavlja važnu političku promjenu, a njezin rezultat može imati posljedice i na odnose Zagreba i Sarajeva.
U političkim krugovima njezin uspjeh promatra se i kroz ulogu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji je tijekom kampanje snažno podupirao Filipović. Za Plenkovića takav ishod predstavlja potvrdu politike koju njegova Vlada posljednjih godina vodi prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Rezultat bi mogao utjecati i na Plenkovićev položaj među dijelom hrvatskog biračkog tijela kojemu je pitanje političkog položaja Hrvata u BiH posebno važno.
Plenkovićeva strategija prema BiH dobiva novi zamah
Pobjeda Filipović mogla bi se promatrati i kao uspjeh diplomatskog pristupa koji Plenković godinama primjenjuje prema Bosni i Hercegovini.
Premijer je pitanje položaja tamošnjih Hrvata često otvarao u europskim institucijama, dok je predsjednik Republike Zoran Milanović u svojim javnim nastupima prema političkim prilikama u BiH uglavnom koristio znatno oštriju retoriku.
Dolaskom Filipović na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH otvara se novo razdoblje nakon mandata Željka Komšića, čiji je izbor godinama izazivao političke prijepore među hrvatskim strankama u BiH i hrvatskim državnim vrhom.
Kritičari Komšićeva izbora tvrdili su da nije imao većinsku potporu hrvatskih birača, dok su se rasprave o načinu izbora članova Predsjedništva pretvorile u jedno od ključnih političkih pitanja između Zagreba i Sarajeva.
Zagreb dobiva novog sugovornika u Sarajevu
S Filipović u Predsjedništvu BiH hrvatska Vlada dobiva institucionalnog sugovornika koji ima snažnu potporu među hrvatskim biračkim tijelom u Bosni i Hercegovini.
To bi moglo otvoriti prostor za intenzivniju suradnju Zagreba i Sarajeva te smanjivanje dijela političkih napetosti koje su posljednjih godina opterećivale međusobne odnose.
Za Vladu Andreja Plenkovića posebno su važni projekti koji imaju gospodarski, prometni i energetski značaj za obje države.
Među njima se posebno ističe Južna plinska interkonekcija.
Južna interkonekcija među najvažnijim projektima
Projekt bi trebao povezati plinski sustav Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom te omogućiti dodatni pravac opskrbe preko hrvatske infrastrukture i LNG terminala na Krku.
Njegova realizacija već je dulje vrijeme predmet političkih razgovora unutar Bosne i Hercegovine, ali i između Zagreba i Sarajeva.
Uz Darijanu Filipović, važnu ulogu u budućim infrastrukturnim projektima mogla bi imati i njezina sestra Andrijana Katić, koja djeluje u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija.
Zagovornici takve suradnje smatraju da bi nova politička situacija mogla olakšati realizaciju Južne interkonekcije, ali i drugih cestovnih, prometnih i energetskih projekata od zajedničkog interesa.
Plenkoviću važna i europska dimenzija
Filipović pripada mlađoj generaciji političara, a njezino djelovanje povezano je i s Vijećem Europe te europskim političkim institucijama.
Za Plenkovićevu Vladu to bi moglo biti važno i zbog nastojanja Hrvatske da zadrži aktivnu ulogu u približavanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.
Hrvatski premijer već se godinama na europskoj razini zalaže za napredak BiH prema članstvu u Europskoj uniji, istodobno inzistirajući na ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda.
Nova politička situacija mogla bi Zagrebu otvoriti dodatni prostor za koordinaciju s predstavnicima Hrvata u BiH oko europske agende zemlje.
Za Hrvate u BiH završava razdoblje političkog nezadovoljstva
Za velik dio hrvatskog biračkog tijela u Bosni i Hercegovini rezultat Filipović ima i snažnu simboličku važnost.
Godinama je među hrvatskim političkim predstavnicima postojalo nezadovoljstvo načinom na koji je biran hrvatski član Predsjedništva BiH, uz tvrdnje da su glasovi brojnijeg bošnjačkog biračkog tijela omogućavali izbor kandidata koji nije imao većinsku potporu Hrvata.
Pobjedom Filipović hrvatske političke stranke koje su je podupirale dobile su kandidata koji se može pozvati na većinsku potporu hrvatskih birača.
Istodobno se očekuje da će pozornost postupno biti usmjerena i na gospodarska, demografska i infrastrukturna pitanja.
Fokus na iseljavanje, infrastrukturu i ulaganja
Jedan od najvećih problema hrvatske zajednice u BiH posljednjih godina ostaje iseljavanje, posebno mlađeg i visokoobrazovanog stanovništva.
Od nove političke garniture zbog toga se očekuje veći naglasak na konkretnim projektima koji bi mogli poboljšati uvjete života i rada.
Hrvatska Vlada već financijski podupire niz projekata povezanih s bolnicama, školama, obrazovnim ustanovama i kulturnim institucijama u područjima u kojima žive Hrvati.
U novim političkim okolnostima očekivanja dijela hrvatske zajednice bit će usmjerena prema nastavku i mogućem jačanju takve suradnje, posebno u Hercegovini, Središnjoj Bosni i Posavini.
Novi politički odnos Zagreba i Sarajeva
Pobjeda Darijane Filipović tako ne predstavlja samo promjenu jednog člana tročlanog Predsjedništva BiH.
Za hrvatsku politiku rezultat ima šire značenje jer Zagreb dobiva novog partnera među političkim predstavnicima Hrvata u Bosni i Hercegovini, dok se istodobno otvara mogućnost snažnije suradnje na europskim, energetskim i infrastrukturnim pitanjima.
Za Andreja Plenkovića rezultat predstavlja politički uspjeh strategije kojoj je posljednjih godina davao značajnu pozornost, dok će stvarni učinak nove političke situacije ovisiti o konkretnim potezima institucija BiH, suradnji među političkim predstavnicima triju konstitutivnih naroda te realizaciji najavljenih projekata.
Posebna pozornost bit će usmjerena na Južnu plinsku interkonekciju, infrastrukturna ulaganja i europski put Bosne i Hercegovine, odnosno područja u kojima se interesi Zagreba i novih hrvatskih predstavnika u BiH u velikoj mjeri podudaraju.
