Hrvatski sabor danas zaključuje redovno proljetno zasjedanje glasovanjem o nizu važnih prijedloga, među kojima su Rezolucija o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, Strategija upravljanja državnom imovinom do 2035. godine te izmjene više zakona koje donose promjene u pravosuđu i kreditiranju građana.
Rezolucijom, koju je predložio Domovinski pokret, osuđuju se pokušaji izbornog inženjeringa pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH te se daje potpora političkoj ravnopravnosti Hrvata i uspostavi zasebne izborne jedinice. Dokument također poziva Vladu da nastavi aktivnosti usmjerene na zaštitu prava Hrvata u BiH.
Na dnevnom redu nalazi se i Strategija upravljanja državnom imovinom do 2035. godine, kojom se planira učinkovitije korištenje nekretnina i druge imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.
Zastupnici će odlučivati i o izmjenama Prekršajnog zakona koje predviđaju digitalizaciju postupaka, obvezno tonsko snimanje glavnih rasprava od 1. srpnja 2027. godine te povećanje maksimalnih novčanih kazni. Istodobno se razmatra i novi Zakon o potrošačkim kreditima kojim bi građani trebali dobiti jasnije informacije o uvjetima zaduživanja.
Osim zakona, Sabor će potvrditi i više imenovanja, uključujući novi mandat viceguvernerki Hrvatske narodne banke Ivani Jakir-Bajo te imenovanje Kristijana Kotarskog za predsjednika Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.
Nakon završetka glasovanja zastupnici odlaze na ljetnu stanku, a u saborske klupe vraćaju se 15. rujna, kada počinje jesensko zasjedanje.
SDP-ovom zastupniku skinut imunitet
Uoči završetka zasjedanja Mandatno-imunitetno povjerenstvo jednoglasno je odobrilo zahtjev DORH-a za skidanje imuniteta SDP-ovu zastupniku Borisu Piližoti radi pokretanja kaznenog postupka zbog osnovane sumnje na kaznena djela nasilja u obitelji i povrede djetetovih prava.
Predsjednik Povjerenstva Robert Jankovics rekao je kako članovi MIP-a nisu dobili detalje predmeta jer je zaštita prava maloljetnog djeteta stavljena ispred prava javnosti na informacije. Naveo je da se zahtjev DORH-a temelji na iskazima žrtve, svjedoka i prikupljenoj dokumentaciji, ali bez dodatnih pojedinosti.
Jankovics je istaknuo da se prvi put susreo sa slučajem u kojem Povjerenstvo nije imalo uvid u gotovo nikakve informacije, naglasivši da su članovi morali vjerovati procjeni DORH-a. Nakon sjednice razvila se i politička rasprava, pri čemu je Hrvoje Zekanović ustvrdio da bi reakcije oporbe bile drugačije da je riječ o zastupniku vladajuće većine, dok je Jankovics poručio kako se nada da će političari ubuduće u ovakvim osjetljivim predmetima izbjegavati javne istupe prije završetka postupka.
