Pametni satovi za praćenje koraka, prstenje za analizu sna i narukvice koje mjere puls postali su dio svakodnevice mnogih ljudi. Nosiva tehnologija i različiti oblici optimizacije zdravlja sve su popularniji, osobito među onima koji pokušavaju pratiti gotovo svaki aspekt svog životnog stila i pronaći promjene koje bi mogle pridonijeti duljem i zdravijem životu.
Ipak, drugo godišnje istraživanje o zdravom starenju koje je proveo U.S. News & World Report, a u kojem je sudjelovalo 63 stručnjaka, pokazalo je da su osnovne životne navike i dalje važnije od takozvanog biohakinga. Umjesto pretjeranog usredotočivanja na broj koraka, puls ili druge pojedinačne pokazatelje, stručnjaci naglašavaju važnost redovite tjelesne aktivnosti, uravnotežene prehrane i kvalitetnog sna, piše EatingWell.
Iako su takve preporuke već dobro poznate, istraživanje je izdvojilo i nekoliko područja kojima se često pridaje manje pažnje, a koja mogu imati važnu ulogu u procesu zdravog starenja. Stručnjaci su posebno istaknuli četiri čimbenika.
Društvena izolacija
Velika većina stručnjaka koji su sudjelovali u istraživanju složila se da je društvena izolacija, odnosno nedostatak redovite i kvalitetne povezanosti s drugim ljudima, jedan od najpodcjenjenijih čimbenika povezanih s biološkim starenjem.
“Društvena izolacija nagriza osjećaj svrhe i ispunjenosti, narušava mentalno zdravlje, pojačava stres i kvari san.Sva područja života utječu jedno na drugo”, kaže dr. David Katz, jedan od sudionika istraživanja. “Kumulativni učinak često je suptilan i podmukao, a može biti prilično toksičan”.
Brojna istraživanja također ukazuju na povezanost društveno i intelektualno poticajnih aktivnosti s boljim kognitivnim funkcijama u starijoj dobi. S druge strane, društvena izolacija i usamljenost povezane su s manjom vjerojatnošću zdravog starenja.
Poremećen cirkadijalni ritam
Cirkadijalni ritam predstavlja prirodni ciklus budnosti i spavanja koji regulira brojne procese u organizmu. O kvaliteti sna često se govori kada je riječ o dugovječnosti, no sam poremećaj tog ritma nešto se rjeđe ističe.
S godinama se proizvodnja melatonina u organizmu može mijenjati, što nekim ljudima otežava održavanje stabilnog rasporeda spavanja. Istraživanja sugeriraju da bi poremećaj cirkadijalnog ritma mogao biti povezan s procesom starenja, zbog čega njegovo održavanje može imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja.
Redovita tjelesna aktivnost, izbjegavanje obilnih obroka neposredno prije odlaska na spavanje te uzimanje lijekova isključivo prema preporuci liječnika neke su od strategija koje mogu pomoći u održavanju stabilnijeg ritma.
Kronični stres
Stres je dio svakodnevnog života i teško ga je u potpunosti izbjeći. Međutim, brojni manji stresori koji se pojedinačno mogu činiti beznačajnima s vremenom se mogu nakupljati i pridonijeti dugotrajnom psihološkom opterećenju.
Istraživanja pokazuju da kronični stres može biti povezan s ubrzanim biološkim starenjem. Dugotrajna izloženost stresu može nepovoljno djelovati na stanice i biti povezana s kroničnim upalnim procesima u organizmu.
Zato prepoznavanje malih i ponavljajućih izvora stresa tijekom dana može biti važan prvi korak. Pronalaženje načina za njihovo smanjivanje može pomoći u ublažavanju nakupljenog opterećenja koje se često opisuje kao mikrostres.
Toksini iz okoliša
Mikroplastika i kemikalije koje mogu utjecati na hormonalni sustav, poznate kao endokrini disruptori, posljednjih su godina sve češće predmet istraživanja. Svakodnevna izloženost različitim tvarima iz okoliša mogla bi predstavljati još jedan čimbenik koji se često zanemaruje kada je riječ o zdravom starenju.
Potpunu izloženost takvim tvarima teško je izbjeći, ali određene navike mogu je smanjiti. Primjerice, preporučuje se izbjegavati zagrijavanje hrane u plastičnim posudama te za čuvanje hrane, kada je moguće, koristiti staklene ili posude od nehrđajućeg čelika.
Također se savjetuje ograničiti korištenje proizvoda koji sadrže poznate endokrine disruptore. Istraživanja pokazuju da pojedine kemikalije iz okoliša mogu utjecati na biološke procese povezane sa starenjem, uključujući oksidativni stres i kronične upalne procese.
Dodaci prehrani nisu među temeljnim navikama
Stručnjaci su se osvrnuli i na druge čimbenike povezane sa zdravim starenjem. Dodaci prehrani nisu se našli među tri najvažnije navike koje su izdvojili, a na vrhu su ostali tjelesna aktivnost, kvalitetna prehrana i san.
Ipak, 35 posto stručnjaka preporučuje multivitamine, dok 22 posto njih savjetuje uzimanje vitamina D. Prije uvođenja bilo kakvih dodataka prehrani preporučuje se razgovarati s liječnikom, osobito ako osoba već uzima lijekove ili ima određene zdravstvene tegobe.
Kada je riječ o čimbenicima koji se često zanemaruju kod zdravlja žena, stručnjaci su posebno izdvojili smanjenje gustoće kostiju i mišićne mase tijekom perimenopauze i menopauze, kasnije prepoznavanje srčanih bolesti te neodgovarajuće upravljanje hormonskom terapijom.
Što stručnjaci preporučuju za zdravo starenje?
Zaključak istraživanja vraća fokus na temeljne životne navike. Stručnjaci preporučuju kombiniranje kardioaktivnosti i vježbi snage tijekom tjedna, kao i prehranu bogatu hranjivim tvarima i namirnicama koje se povezuju s protuupalnim djelovanjem, poput mediteranskog načina prehrane.
Važan dio zdravog životnog stila je i kvalitetan san, pri čemu se najčešće preporučuje između sedam i devet sati sna tijekom noći.
Jednako tako, ne treba zanemariti društvene odnose. Održavanje bliskih i smislenih veza s drugim ljudima može imati važnu ulogu u očuvanju ukupnog zdravlja i dobrobiti tijekom starenja.
Uz sve navedeno, stručnjaci naglašavaju važnost preventivnih pregleda i redovitog praćenja zdravstvenog stanja u suradnji s liječnikom. Tako se mogu pratiti ključni zdravstveni pokazatelji i pravodobno reagirati na eventualne promjene.
