Postoje problemi koji godinama ne nestaju. Okolnosti se oko njih mijenjaju, pokreću se različiti postupci i daju nova obećanja, ali konačno rješenje često izostaje. Situacija postaje još ozbiljnija kada se slični slučajevi pojavljuju na velikom broju lokacija, a njihove moguće posljedice mogu utjecati na okoliš i svakodnevni život stanovništva.
U nekim slučajevima riječ je o količinama otpada koje je teško i zamisliti. Ne radi se o problemima koji se mogu riješiti u kratkom roku, već o situacijama koje zahtijevaju detaljne analize, velike zahvate, značajna financijska sredstva i dugotrajan rad. Na pojedinim lokacijama godinama se upozorava i na moguće posljedice za tlo, podzemne vode i okoliš, zbog čega građani traže jasne odgovore.
Posebno je zabrinjavajuće što takvi slučajevi nisu vezani samo uz jedan dio Hrvatske. Slični problemi mogu se pronaći od kontinentalnih područja pa sve do Jadrana, dok količine otpada na pojedinim lokacijama dosežu desetke, ali i stotine tisuća tona.
Upravo je slučaj iz Like ponovno otvorio pitanje puno šireg problema.
Gospić je samo dio puno veće priče
Gospić je posljednjih mjeseci ponovno u središtu pozornosti zbog približno 37.000 tona nezakonito odloženog otpada i rezultata dosadašnjih analiza lokacije.
Međutim, kada se pogledaju i drugi slučajevi, postaje jasno da se problem ne može promatrati samo kroz jednu lokaciju ili jedan grad. Slične situacije zabilježene su na brojnim područjima Hrvatske, od Zagreba i Slavonije pa sve do Istre i Dalmacije.
Kada se u obzir uzmu i količine materijala o kojima je riječ, sve je teže takve slučajeve promatrati kao nekoliko potpuno nepovezanih problema.
Zagreb i okolica
U Zagrebu se već desetljećima govori o problemu Jakuševca i njegovu zatvaranju.
U blizini se nalazi i Mičevac, gdje se također godinama upozorava na postojanje divljeg odlagališta.
Na području Jastrebarskog ilegalno odloženi otpad pronađen je i na zemljištu predviđenom za izgradnju škole.
U krugu bivšeg pogona Dioki nalazi se približno 40.000 tona kemijskog i plastičnog otpada.
Na području bivše tvornice također postoji problem ilegalnog odlagališta s oko 5000 tona otpada, koje se povezuje sa Šincekovima.
Svi ti primjeri pokazuju da pitanje nezakonitog odlaganja otpada nije ograničeno samo na jednu lokaciju u Zagrebu ili njegovoj okolici.
Slavonija i središnja Hrvatska
Ni ostali dijelovi zemlje nisu izuzeti od sličnih problema.
U Belišću se traži sprječavanje odlaganja obrađenog otpadnog mulja, dok se u Slavonskom Brodu godinama upozorava na više divljih deponija.
U Poznanovcu se na dvije lokacije nalazi približno 13.000 tona otpada.
Riječ je o lokacijama na kojima također predstoje složeni postupci potrebni za njihovu sanaciju.
U Sisku se, među ostalim, dovozi i obrađuje industrijska troska s „Crnog brda” iz Biljana Donjih.
Količine na pojedinim lokacijama dosežu stotine tisuća tona
Razmjeri problema postaju još vidljiviji kada se pogledaju najveće lokacije izvan Zagreba.
U Biljanima Donjim dovezeno je oko 140.000 tona otpadne ferokromne troske.
U Dugom Ratu već se godinama upozorava na problem povezan s približno 200.000 tona troske.
Samo te dvije lokacije zajedno predstavljaju oko 340.000 tona materijala.
U Benkovcu je ilegalno zakopano približno 11.000 tona plastike i drugog otpada.
U Istraplastici se navodi ilegalno odlagalište s oko 4000 tona otpada.
Takve brojke najbolje pokazuju koliko veliki razmjeri mogu biti kada se određene lokacije godinama ne saniraju.
Ni hrvatska obala nije izuzetak
Problemi povezani s otpadom prisutni su i na Jadranu.
Stanovnici područja oko Marišćine godinama upozoravaju na neugodne mirise i druge nepravilnosti.
U Dugom Ratu problem velike količine troske također traje već godinama.
Građani su upozoravali i na nezakonito odlaganje otpada na području Kaštijuna.
Karepovac u Splitu još je jedna lokacija koja se često spominje u kontekstu gospodarenja otpadom.
Na odlagalištu Sodol u Ogulinu dovozila se neutvrđena količina otpada, dok se i na odlagalištu „Sveti Juraj” govorilo o otpadu povezanom sa Šincekovima.
Od Like do područja uz granicu
Ni Lika nije iznimka.
Osim Gospića, gdje se nalazi oko 37.000 tona nezakonito odloženog otpada, postoje i drugi slučajevi koji dodatno pokazuju koliko je problem rasprostranjen.
U blizini granice nalazi se više od 260 tona tekstilnog i plastičnog otpada.
U Benkovcu je, kako je već navedeno, ilegalno zakopano približno 11.000 tona plastike i drugog otpada.
Na različitim lokacijama pojavljuju se različite vrste materijala, ali zajedničko im je to da njihovo uklanjanje i zbrinjavanje zahtijevaju ozbiljne i dugotrajne postupke.
Tko će riješiti sve te lokacije?
Upravo to pitanje postaje sve važnije kada se sagleda šira slika.
Ne radi se o jednoj lokaciji, jednoj županiji ili samo jednoj vrsti otpada. Problemi su raspoređeni po različitim dijelovima Hrvatske, a količine na pojedinim mjestima dosežu desetke i stotine tisuća tona.
Za neke su lokacije već pokrenuti postupci sanacije, dok se na drugima još traže rješenja, provode dodatne analize ili čekaju odluke nadležnih institucija.
Dodatni problem predstavlja činjenica da uklanjanje velikih količina različitih vrsta otpada nije jednostavan proces. Za takve zahvate potrebni su stručni izvođači, odgovarajuća postrojenja, značajna financijska sredstva i dugotrajan nadzor.
Gospić je tako ponovno skrenuo pozornost javnosti na pitanje nezakonito odloženog otpada, ali pregled drugih lokacija pokazuje da priča daleko nadilazi područje Like.
Od Zagreba i Jastrebarskog, preko Siska, Slavonije i Zagorja, pa sve do Istre i Dalmacije, brojni slučajevi pokazuju koliko je problem raširen.
Nakon svih navedenih lokacija i količina ponovno se nameće isto pitanje: koliko će još vremena biti potrebno za rješavanje svih tih problema i kako osigurati da se nove količine otpada ne počnu ponovno gomilati?
